Reporter Mislav Bago razgovarao je o temi ukidanja prešutnih minusa s viceguvernerom Hrvatske narodne banke, Bojanom Frasom koji je otkrio da građani nemaju razloga za brigu. Uskoro se priprema i novi zakon koji će natjerati banke da usklade poslovanje i odnos prema klijentima.
Fras je otkrio da je HNB kontaktirao banke koje građanima odobravaju prešutna prekoračenja, odnosno minuse. "Dobili smo njihove odgovore iz kojih proizlazi da nijedna od tih banaka ne poduzima nikakve neuobičajene aktivnosti. Što znači da nisu počeli s kampanjom, kao što se sugerira, otkazivanje odnosno umanjivanje prešutnih prekoračenja građanima", objasnio je.
Neke banke trenutno provode redovne postupke revizije minusa, ali to je uobičajena situacija u pogledu svih tekućih računa. "Njihova svrha je da se uskladi iznos odobrenog minusa sa stvarnim prihodima vlasnika tekućeg računa. Dakle, to će biti ona situacija kad netko iz statusa punog zaposlenika prijeđe u mirovinu pa mu, eventualno, mirovina bude manja po primicima na tekući račun. U tom slučaju će se vjerojatno, prema politici banke, umanjiti iznos odobrenog prekoračenja", komentirao je viceguverner. Drugim riječima - prešutni minusi "ostaju i dalje".
Priprema se i novi zakon kojim bi se prešutni minus pretvorio u dopušteni i smanjila bi se kamata. "Ono što smo bankama sugerirali i što očekujemo od banaka je da u pogledu postojećih ugovora o tekućim računima se smanji kamata i da se, što zasad nije zakonska obveza banaka, omogući svim korisnicima tekućih računa kojima budu otkazani minusi, odnosno umanjeni minusi – da im se omogući otplata u 12 jednakih mjesečnih rata. Sada to zakonski nije obveza", naveo je Fras.
Banke bi ih trebale slušati, govori, jer nastupaju "autoritetom regulatora i supervizora", a kad dođe do izmjene zakona, tada svakako će biti obveza banaka to i primijeniti. "Mi isto mislimo da je bankama u interesu zbog njihove reputacije i ugleda prema klijentima, da djeluju proaktivno prema interesima potrošača. Uostalom i Hrvatska udruga banaka je nedavno izjavila da će podržati sve ono što je u korist zaštite potrošača i njihovih prava", izjavio je.
Za građane koji imaju prešutni minus na tekućem računi - nema brige. "Za njih se ništa neće promijeniti osim da će im se umanjiti kamata na visinu iznosa najvišeg iznosa efektivne kamatne stope te da će im se u slučaju otkaza, odnosno umanjenja dozvoljenog minusa omogućiti otplata u 12 mjesečnih rata", uvjerava viceguverner.
Time je obuhvaćeno oko 850.000 građana koji koriste pravo prešutnog prekoračenja, a radi se o iznosu od oko šest milijardi kuna.
Kako je moguće da su banke iznimku prihvatile kao pravilo? Sve je počelo krajem 2017. kada je HNB uveo efektivnu kamatnu stopu...
"Najveća eksplozija se dogodila 2020. godine, tako da su banke počele znatno povisivati onaj iznos naknada koji se obuhvaća u troškovima tog prekoračenja. Prošle godine su nabujale naknade, mi smo dobili od potrošača prigovore i krenuli u istraživanje praksi banaka i došli do ovih zaključaka", objasnio je.
Iz Hrvatske narodne banke smatraju da je zakon dovoljan da se banke zaustavi. "Također se nadamo da neće biti potreban zakon, da će većina banaka postupiti u skladu s našim uputama da usklade svoje poslovanje i odnos prema potrošačima sukladno našem prijedlogu", naglasio je Fras.
Novi zakon trebao bi stupiti do ulaska Hrvatske u eurozonu, međutim, "posljednje najave ukazuju da je Ministarstvo financija spremno do kraja godine sačiniti prijedlog zakona".
Sve u svemu, svi koji imaju sada prešutni minus – nemaju razloga za brigu. "Smanjit će im se trošak tog zaduženja i omogućiti otplata u 12 mjeseci", zaključio je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr