jedva preživljavaju

Ne mogu živjeti od kuhanog krumpira i antidepresiva: "Čak 62 posto svih mirovina su ispod linije siromaštva"

Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske govori o brojnim izazovima s kojima se susreću osobe starije životne dobi, ali i odgovara na ključno pitanje, kako preživljavaju te kako im pomoći. S njom je razgovarala novinarka Informera Martina Marčinko.

Za početak, koji je iznos prosječne mirovine u Hrvatskoj?

Prosječna mirovina u Hrvatskoj trenutno iznosi 2.467 kuna što je toliko nizak iznos da doista je teško provjeriti tko od toga može preživjeti. Zato prije svega treba naglasiti da u Hrvatskoj postoji visoka stopa siromaštva, da čak 62 posto svih mirovina su ispod Hrvatske linije siromaštva koja iznosi 2.927 kuna.

Uzmemo li u obzir tu usporedbu plaće i mirovine, je li prosječna mirovina za četrdeset godina staža niža ili viša od minimalne plaće u Hrvatskoj?

Za nijansu je viša, ali za takvu malu nijansu da je to sramotno uopće uspoređivati.

Kada smo kod plaće da zaokružimo, minimalac trenutno iznosi 4.700 kuna. U posljednjih deset godina, dakle 2012. godine, bio je 2.800 kuna. Koliko su mirovine narasle u tom razdoblju?

Tristo kuna, četiri puta manje su rasle mirovine i nastavit će tako rasti, ako se ne promijene prije svega formule usklađivanja i ako se ne počnu povećavati mirovine. Europa nas stalno upozorava na nedovoljnu adekvatnost mirovina.

S obzirom na ovo što smo naveli, brojke, visinu mirovine pa i samo siromaštvo najprostije pitanje se postavlja kako umirovljenici preživljavaju?

Umirovljenici su prvo izgubili dostojanstvo, to utječe i na njihovo mentalno stanje. U porastu su depresije, u porastu su lijekovi koji se daju za smirenje, velik je porast samoubojstava starijih od 65 godina. Kada tome dodate još nemogućnost socijalnih kontakata koja je sada sužena, socijalne uključenosti, nemogućnost odlaska liječnicima, pravodobnog dijagnosticiranja onda se čini da sama glad i oskudica su manje važni.

Uvijek možete skuhati krumpir i nekako si složiti obrok, ali takva prehrana koja nam je sada preostala i nedostatak novca za režije definitivno vode ka jednoj ozbiljnoj situaciji u kojoj će rasti i bolesti.

Došlo je do naglih skokova cijena apsolutno svega od energenata, cijene hrane pa i i najavljenog plina. Koje je rješenje za umirovljenike i kako komentirate takozvani inflatorni dodatak?

Mi nismo za nešto što se zove inflatorna povišica ili dodatak nego da se ponovno da, i to pod hitno, covid dodatak kakav je bio isplaćen jednokratno, a ne u nekakvim ratama, prošle godine kao prva injekcija koja bi pomogla umirovljenicima. Također predlažemo da se zamrzne pedeset glavnih proizvoda koji su potrebni građanima.

To govorim o svim građanima, a ne samo umirovljenicima. To bi većinom bili prehrambeni proizvodi, uspostava stroge kontrole rasta cijena energije. Također predlažemo da nitko ne smije biti gladan. To znači, naročito za umirovljenike, ali i druge građane, samohrane roditelje, da se organizira i distribuira na lokalnim razinama, a negdje drugdje i centralno kuhaju topli obroci barem jednom dnevno i to bez ikakve birokracije.

U kojem je iznosu bio covid dodatak i u kojem bi iznosu sada mogao biti predložen?

Mi smo predlagali, to je bilo usvojeno i lani, bio je između 200 do 1.200 kuna. 1.200 kuna za sve one koje imaju mirovine niže od 1.500 kuna do maksimalno onih koji imaju mirovine 4.000 kuna. Neke stranke su to probale preuzeti, naš model koji je već primijenjen kao covid dodatak i nazvat ga inflatornim dodatkom. To smatramo da i nije najmudriji način.

Puno je prijedloga, ima li sluha?

Morat će imati sluha jer će ljudi izaći na ulice. Više nema mogućnosti tolerancije za ovakvo ignoriranje najranjivijih skupina, a to u svakom slučaju umirovljenici jesu. Stopa stalnog rasta siromaštva za umirovljenike je notorna, prisutna i ne može se nitko više pravdati da se u Hrvatskoj može lijepo živjeti kada pored njega ljudi kopaju po kantama za smeće.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!