Udruga za vrt pravednika u Milanu, koju čine Zaklada Gariwo, Unija talijanskih židovskih zajednica (UCEI) i Grad Milano odlučila je da se Josipa Reihl-Kira proglašava Pravednikom i da mu se ploča s imenom postavi u Vrtu pravednika svijeta u Milanu. Prijedlog da se načelnika osječke policije koji je prije 33 godine, odnosno 1. srpnja 1991. ubijen zbog svojih mirovnih napora proglasi Pravednikom i da se ploča s njegovim imenom postavi u Vrtu pravednika svijeta u Milanu, stigao je iz Hrvatske od Udruge veterana Domovinskog rata i antifašista (VeDRA).
''Ovo smatramo značajnim uspjehom“, ističu u VeDRA-e, čiji je glavni tajnik Zoran Radman za DNEVNIK.hr naglasio: ''Taj prijedlog i njegovo prihvaćanje važni su jer je Josip Reihl-Kir u situaciji prijetećih međuetničkih sukoba nastojao izbjeći ih na svaki način i smiriti etnički različito stanovništvo u situaciji već razjarenih nacionalizama te naći mirna rješenja. Zbog toga je i izgubio život – ubili su ga hrvatski nacionalisti. Uspjeli smo obrazložiti važnost njegova čina i zašto zaslužuje biti proglašen pravednikom.
Prešućeni heroj mira
Odluka je donesena prije nekoliko dana, a svečanost proglašenja Josipa Reihl-Kira Pravednikom i postavljanje ploče s njegovim imenom u Vrtu pravednika svijeta u Milanu bit će održana 11. ožujka iduće godine, kazao je Radman i dodao da u suradnji sa Zakladom Gariwo koja upravlja vrtovima pravednika diljem svijeta planiraju da se i na području ove regije otvori park pravednika.
Da je riječ o sjajnoj inicijativi vezanoj uz Josipa Reihl-Kira, smatraju i u InicijativI mladih za ljudska prava: ''Sretne smo što je Vrt pravednika u Milanu postao bogatiji za ovo veliko ime najnovije hrvatske povijesti - potpuno zasluženo.'' ''Možda će ovo zainteresirati i neke nove ljude, pogotovo mlade, da vide što je Josip Reihl -Kir napravio i zašto je to važno'', nadaju se u udruzi VeDRA, ističe Radman. Važno je to to, kako kontinuirano piše DNEVNIK.hr, pogotovo s obzirom na činjenicu da je u Hrvatskoj Reihl-Kir zapravo prešućeni heroj mira, a sličnu sudbinu u smislu zapostavljanja ima i ostatak nasljeđa mirotvorstva, između ostalog i Mirna reintegracija.
Vrt pravednika u svijetu
Vrt pravednika svijeta u Milanu je spomenik onima koji su se suprotstavili genocidu i zločinima protiv čovječnosti, a inspiriran je vrtom i muzejom Yad Vashem u Jeruzalemu također stvorenim u čast ljudi sa svih strana svijeta, koji su se svojim djelovanjem suprotstavili svakom genocidu. Vrt je otvoren 2003. godine i smješten je u parku Monte Stella u kojem se svakoj osobi priznatoj kao pravednik među narodima posvećuje poseban granitni kamen i sadi stablo trešnje.
U Parku pravednika u Milanu posađeno je 80-ak stabala u čast ljudima koji su činili dobra djela u teškim vremenima, a riječ je o pojedincima, običnim ljudima koji su prepoznali znakove upozorenja prije nego što bi postalo prekasno i preteško za borbu protiv ekstremnog zla. Ovaj park, kao i svi drugi kojima upravlja Zaklada Gariwo, ima za cilj educirati, prije svega, pojedince i društvo da se zlo uvijek može dogoditi, ali i da je moguće suprotstaviti mu se.
S druge strane, u Hrvatskoj je prošlo 10 godina otkako su Inicijativa mladih za ljudska prava, Srpsko narodno vijeće (SNV) i Centar za mirovne studije (CMS) predložili nadležnom Odboru Gradske skupštine Grada Zagreba prijedlog za imenovanje ulice, trga ili javne površine po Josipu Reihl-Kiru. Njegovo je ime uvršteno u Fond imena za imenovanje javnih površina Grada Zagreba, no nekih većih pomaka nema. Hoće li se to uskoro promijeniti i gdje je zapelo, neka su od pitanja koja je DNEVNIK.hr uputio Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine Grada Zagreba i očekuje odgovore.
"Važno je da valoriziramo ljude koji žele mir"
Zašto je imenovanje po čovjeku kojega se zapostavlja iako ga mnogi smatraju najjačom moralnom i antiratnom figurom hrvatske moderne povijesti važno, objasnila je za DNEVNIK.hr Senna Šimek iz Inicijative mladih za ljudska prava - Hrvatska (YIRH): ''Prije svega, treba reći kako su (pre)imenovanja simbolički potezi koji pokazuju koga država vrednuje, odnosno kako se odnosi prema svojoj prošlosti i pojedincima. Nazivi javnih površina predstavljaju jednu vrstu suptilne nacionalne naracije, oni su točka susreta vladajuće ideologije, tj. vrijednosti za koje se društvo i država zalažu te praksi svakodnevnog života. Prema tome, imenovanja se mogu jasno interpretirati kao politički čin.“
''Josip Reihl-Kir ima svoju ulicu u Osijeku, ali to nije dovoljno jer on nije važan samo za lokalnu povijest i građane Osijeka i okolice već i za Hrvatsku u cjelini. Zbog toga ne odustajemo od realizacije nazivanja javne površine po njemu u Zagrebu“, poručila je Šimek, a Iva Zenzerović Šloser iz Centra za mirovne studije (CMS) za DNEVNIK.hr je kazala da su od Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova saznali da, iako su evidentirani i javno dostupni, prijedloge treba ponavljati u svakom novom mandatu jer se neriješeni predmeti ne prebacuju u novi mandat."
'To ćemo, naravno, učiniti'', dodala je i istaknula: ''Imenovanje ulice, parka ili javnog prostora važno je da Reihl-Kiru i obitelji odamo počast, da u društvu vrednujemo pojedince i grupe koji su se suprotstavili ratnom narativu i nasilju, važno je da valoriziramo ljude koji žele mir. Taj čin također bi otvorio mogućnost informiranja i razgovora o samom Reihl-Kiru, ali i temama koje uz njegovo nastojanje vežemo: osobnog integriteta, otpora, zaustavljanje nasilja i očuvanja mira."