"Nisam siguran da smo trebali osnovati Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), niz zemalja ga nema i funkcioniraju. Mislim da je situacija kod njih bolja. To je politička odluka i treba je poštovati. Oni se brinu o financijskim interesima EU-a. Mislim da se prenaglašava njihova moć'', kazao je sudac Ivan Turudić, novi glavni državni odvjetnik.
Međutim, od 27 zemalja članica EU-a u njih je čak 22 osnovan Ured EPPO-a, a to su Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Litva, Latvija, Luksembourg, Malta, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska.
Poljska, Mađarska i Švedska, barem zasad, nisu mu se pridružile, a Danska i Irska su odlučile da neće biti dio zajedničke europske zone slobode, sigurnosti i pravosuđa (AFSJ).
Međutm, surađuju u kaznenim postupcima preko nekih drugih EU mehanizama koji servisiraju informacijama i podacima EPPO, a Poljska i Švedska su najavile dodatno jačanje suradnje s EPPO-om.
Mađarska i Danska su s europskim tužiteljstvom sklopile sporazum o suradnji i razmjeni informacija, pa ipak nisu sasvim izvan sustava rada EPPO-a.
Ured EPPO-a vodi glavna europska tužiteljica Laura Kovesi, poznato lice u borbi s korupcijom i organiziranim kriminalom u Rumunjskoj, a da nema EPPO-a u Hrvatskoj, primjerice, upitno je bi li DORH pokrenuo postupak protiv Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića, bivšeg ministarskog dvojica u Vladi Andreja Plenkovića, a ne treba zaboraviti ni aferu Geodetskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu.
Turudić je svoje sumnje u opravdanost postojanja EPPO-a u Hrvatskoj podijelio u intervjuu za N1, koji je upitao EPPO može li Turudićeva izjava narušiti njihovu suradnju s DORH-om i ostalim nadležnim tijelima u Hrvatskoj, kao i hoće li se Kövesi uskoro sastati s Turudićem.
''Nemamo komentara. Uvijek kada imamo nešto za reći to i proaktivno napravimo'', poručili su iz EPPO-a.