Otvaranje islamskog centra

Zbog njega će sve stati na dva dana: Tko je moćni europski čelnik koji stiže u Hrvatsku?

Slika nije dostupna
Zbog dolaska turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u Hrvatsku na području Zagreba će u srijedu i četvrtak vrijediti posebna regulacija prometa, a zagrebačka je policija objavila i karte blokiranih pravaca i alternativne rute za naredna dva dana.

Brojne Zagrepčane već je u utorak ujutro na prometnicama i uz prilaze parkiralištima i nogostupima iznenadila policijska traka s natpisom "Stop – policija". Riječ je o dijelovima grada koji se nalaze na putu kretanja vozila pod policijskom pratnjom u povodu službenog posjeta turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Hrvatskoj.

Zbog toga je već od 6 sati ujutro u utorak na području užeg centra uspostavljena privremena zabrana zaustavljanja i parkiranja vozila na posebno označenim mjestima. Ova zabrana vrijedit će do sve do četvrtka u 22 sata.

Trodnevni posjet regiji

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u Hrvatsku dolazi na poziv predsjednika Zorana Milanovića, a sudjelovat će i na svečanom otvaranju novog Islamskog kulturnog centra u Sisku. Osim s Milanovićem, Erdoğan će se sastati i s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.

Pročitajte i ovo 8. rujna Milanović i Erdogan dolaze na otvorenje Islamskog kulturnog centra: "Najveći religijski i politički skup ove godine u Hrvatskoj"

Pročitajte i ovo VELIKI KOMPLEKS FOTO/VIDEO Sisak uskoro otvara vrata džamije i Islamskog centra, dolazi i Erdogan: "Svi su dobrodošli"

Erdoğan u Hrvatsku dolazi nakon posjeta Bosni i Hercegovini i Srbiji, gdje će se u utorak i srijedu sastati s političkim čelnicima. U Sarajevu ga očekuju članovi Predsjedništva BiH, a u Beogradu će se sastati sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.

Tijekom tri dana službenog posjeta regiji najavljeni su razgovori o stanju u BiH, kao i o gospodarskoj suradnji, a s Erdoğanom u posjet stiže i turska gospodarska delegacija.

Zavarivanje šahtova i stroga kontrola u Sisku

U Sisku su u tijeku posljednje pripreme za svečanost otvaranja Islamskog kulturnog centra, koji će u četvrtak otvoriti turski predsjednik.

U sisačkom predgrađu Caprag, u kojem se nalazi centar, najavljeno je posebno visoko osiguranje, a prostor su pregledale i turske sigurnosne službe. Očekuje se dolazak cijelog hrvatskog državnog vrha uz brojne vjerske i diplomatske delegacije.

Posebna regulacija prometa i kretanja bit će organizirana oko samog prostora Islamskog kulturnog centra uz raspoređivanje osiguranja po okolnim cestama, kao i zavarivanje šahtova i zatvaranje prometa kroz veći dio Capraga. Pristup će osim uzvanicima biti omogućen samo autobusima s vjernicima, a promet će biti zatvoren od ranog jutra sve do kraja svečanosti i odlaska uzvanika u kasnim poslijepodnevnim satima, javila je policija.

Svečanost otvaranja Islamskog kulturnog centra održat će se u četvrtak od 11 do 13 sati, uz obraćanje hrvatskog državnog vrha i turskog predsjednika Erdoğana.

Pročitajte i ovo erdogan u službenom posjetu Kako Hrvatska može iskoristiti posjet turskog predsjednika? "On je ozbiljan igrač i ne dolazi tek tako"

Pročitajte i ovo VELIKI KOMPLEKS FOTO/VIDEO Sisak uskoro otvara vrata džamije i Islamskog centra, dolazi i Erdogan: "Svi su dobrodošli"

"U novu džamiju i Islamski centar u Sisku dobrodošli su svi ljudi otvorena uma, srca duše, bez obzira na to koje su vjere", rekao je glavni sisački imam Alem Crnkić uoči svečanog otvorenja tog vjerskog kompleksa.

Novi Islamski centar prostire se na oko 2600 kvadratnih metara te je treći takav centar u Hrvatskoj, nakon zagrebačkog i riječkog.

Izgradnja džamije u Sisku "višegeneracijski je san" muslimana u Sisku i Sisačko-moslavačkoj županiji, rekao je Crnkić.

Vladavina obilježena kontroverznim odlukama  

Recep Tayyip Erdoğan dugogodišnji je turski politički čelnik. Predsjednik je Republike Turske od 2014. godine, a prije toga je 11 godina bio predsjednik turske Vlade.

Tursku u lipnju iduće godine očekuju parlamentarni i predsjednički izbori, a prema sadašnjim pokazateljima, Erdoğanova desno orijentirana stranka AKP gubi popularnost te bi sa 33,2 % podrške mogla izgubiti većinu u parlamentu.

Turska se bori s visokom inflacijom, koja je dosegla rekordnih 70 posto, a jedno od glavnih političkih pitanja je i stanje s izbjeglicama, kojih prema nedavnim brojkama Ministarstva unutrašnjih poslova u Turskoj ima više od četiri milijuna, najviše iz Sirije i Afganistana.

Erdoğanova vladavina obilježena je nizom kontroverznih odluka, a međunarodna zajednica upozoravala je na povratak autoritarnim i centraliziranim načinima vladanja, osobito što se tiče slobode govora, slobode medija te pristupa internetu i društvenim mrežama, kao i prava LGBT osoba. Tu je i pitanje kurdske manjine, što je jedan od razloga Erdoğanova protivljenja ulasku Švedske i Finske u NATO, koje je optužio da štite kurdske militantne skupine, također i dugogodišnji turski sukob s Grčkom oko položaja u Egejskom moru te pitanja imena Makedonije.

Pročitajte i ovo Nakon podnesenog zahtjeva Turska objavila uvjete za ulazak Švedske i Finske u NATO: Poznato što je Erdogan zatražio od Stockholma i Helsinkija

Pročitajte i ovo Teritorijalna cjelovitost "Krim pripada Ukrajini": Erdogan jasno poručio što misli o ruskoj aneksiji

Od početka ruske agresije na Ukrajinu Turska se postavila u posredničku ulogu između Rusije i Ukrajine, a Edroğan je na nedavnom samitu Krimske platforme u kolovozu istaknuo kako će s tom ulogom i nastaviti kako bi osigurala mir u regiji.

Naglasio je da Turska podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i odbacio nezakonitu aneksiju Krima. "Zaštita teritorijalnog integriteta, suvereniteta i političkog jedinstva Ukrajine od ključne je važnosti ne samo za regionalnu već i za globalnu sigurnost i stabilnost."

Potkraj srpnja, zahvaljujući međunarodnom sporazumu između Moskve i Kijeva, postignutom uz posredovanje Ujedinjenih naroda i Turske, deblokirane su tri crnomorske luke, čime je omogućen izlazak ukrajinskih brodova sa žitom iz Ukrajine kroz Bospor i Tursku dalje na svjetska tržišta.

Vezano za politički krizu u BiH, Hrvatska bi mogla iskoristiti dolazak turskog predsjednika kako bi ga upoznala s položajem Hrvata u BiH. Na pitanje može li se očekivati da će turski predsjednik podržati hrvatsku perspektivu s obzirom na njegovu bliskost s Bakirom Izetbegovićem, nekadašnji ministar vanjskih poslova Miro Kovač rekao je u Dnevniku Nove TV kako će on u prvom redu imati najviše razumijevanja za perspektivu Bošnjaka. "Moramo biti realni, ali nama treba biti u interesu da shvati našu perspektivu i da mu dočaramo da bez Hrvata nema stabilne Federacije niti stabilne Bosne i Hercegovine", naglasio je Kovač.