Štićene osobe

Tko je zatražio zaštitu Petrova i Karamarka te njihovih obitelji i zašto?

Slika nije dostupna
Tomislav Karamarko i Božo Petrov dobit će službenu zaštitu.

Prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i potpredsjednik Vlade Božo Petrov dobit će službenu zaštitu. Bit će uvršteni među štićene osobe druge kategorije, a u trećoj kategoriji štićenih osoba su članovi njihove uže obitelji - supružnici, roditelji, djeca.

O tome će se odlučiti na sutrašnjoj sjednici Vlade kada je na dnevnom redu izmjena i dopuna Uredbe o određivanju štićenih osoba.

A tko je zatražio zaštitu Petrova i Karamarka te njihovih obitelji i zašto?

U obrazloženju o izmjeni pravila štićenih osoba ne stoji tko je to tražio. Ostaje samo činjenica da će potpredsjednici Karamarko i Petrov biti štićene osobe kao i njihove obitelji.

Dosad su štićene osobe bili Predsjednik RH, Vlade i Sabora te ministri vanjskih poslova, obrane i unutarnjih poslova. I tu su još štićene osobe sljedećih šest mjeseci Zoran Milanović i dva mjeseca Ranko Ostojić.

No, naravno, to su sigurnosne procjene, o tome se ne razgovara, ne govori i teško da ćemo sutra na Vladi doznati zbog čega će Karamarko i Petrov te njihove obitelji biti štićene osobe. Ta su pravila izmijenjena tako da imamo dvije nove osobe i obitelji koje će naše službe štititi.

Postavljenje koordinatora

A što se tiče ostatka sjednice, Tihomir Orešković odlučio je rasporediti svoj tim, ono što je najvažnije - postaviti koordinatore.

Postavit će koordinatore koji će voditi ključne resore. Tomislav Karamarko bit će koordinator za unutarnju politiku i državnu imovinu.

I ministar Crnoja koji još ne zna svoju sudbinu također je u koordinaciji, tako da ne znamo hoće li biti u njoj ili će biti smijenjen.

Koordinaciju za vanjske poslove vodit će ministar Kovač, a što se tiče koordinacije za društvene djelatnosti i ljudska prava vodit će je Božo Petrov. A ministar Panenić vodit će kooridnaciju koja će se brinuti u gospodarstvu, EU fondovima i investicijama.

Te četiri osobe okupljat će ministre i bez njihove suglasnosti niti jedan zakon ne može doći na dnevni red vlade i ne može biti poslan u Sabor na usvajanje. To je uobičajena praksa u hrvatskoj Vladi već 25 godina tako da je ovo jedna tehnička odluka koja se mora sprovesti da bi Vlada uopće mogla funkcionirati.