Novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić u petak je poslao priopćenje u kojem je ustvrdio da očekuje dobru suradnju sa sucima i Ministarstvom pravosuđa i uprave na zajedničkom poslu jačanja pravnog reda i povjerenja javnosti u rad pravosuđa.
Dobronić je pritom zahvalio predsjedniku RH Zoranu Milanoviću koji ga je predložio kao kandidata i Hrvatskom saboru koji mu je iskazao povjerenje za obnašanje ove najviše dužnosti u okviru sudbene vlasti.
"Također zahvaljujem hrvatskoj javnosti koja mi je dala svoju podršku i povjerenje, bilo izravno ili putem medija.
Očekujem dobru i konstruktivnu suradnju sa sucima Vrhovnog suda i sucima svih prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova te isto takvu suradnju sa Ministarstvom pravosuđa i uprave na zajedničkom poslu jačanja pravnog reda i povjerenja javnosti u rad pravosuđa. Zahvaljujem medijima koji su pratili moj rad i postupak izbora te ih molim za još malo strpljenja dok ne sredim sve dojmove", naveo je Dobronić.
Za Dobronića 120 saborskih zastupnika, tri protiv
Za Dobronićev izbor glasovalo je 120 zastupnika, tri su bila protiv. Prisegnut će u ponedjeljak, najavio je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Dobronićevim izborom zaključena je višemjesečna kriza oko imenovanja na najvišu funkciju sudbene vlasti koja je upražnjena od sredine srpnja kad je istekao mandat Đuri Sessi, prethodnom predsjedniku Vrhovnoga suda.
Predsjednika je dobilo i Državno izborno povjerenstvo (DIP), jer je predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik DIP-a. Sabor bira predsjednika Vrhovnog suda uz prethodno mišljenje Opće sjednice tog Suda i saborskog Odbora za pravosuđe, a na prijedlog predsjednika Republike. Bira ga na četiri godine i po isteku mandata može biti ponovo biran.
Poznat po slučaju švicarac
Dobronić, čija je obitelj podrijetlom iz Jelse na otoku Hvaru, ali već tri generacije živi u Zagrebu, rođen je u Čakovcu, gradu u kojemu su mu radili roditelji. U Zagrebu je završio Pravni fakultet, nakon kojega se zaposlio u Zagrebačkoj banci, Direkciji pravnih poslova. U toj je banci proveo sedam i pol godina, a među ostalim je vodio i Odjel pravnih poslova za devizno poslovanje.
Nakon banke, odlazi u Državnu direkciju za robne rezerve na mjesto načelnika pravnog, kadrovskog i općeg odjela. Karijeru nastavlja na Trgovačkom sudu u Zagrebu, gdje kao sudac započinje raditi 1. ožujka 1996. godine. U to vrijeme polaže sve ispite na poslijediplomskom studiju iz trgovačkog prava, a magistarski rad obranio je u prosincu 1998. godine.
Široj javnosti Dobronić je poznat kao sudac koji je u slučaju 'švicarac' prisegnuo u korist brojnih malih štediša. U presudi je ocijenio da su banke povrijedile interes potrošača netransparentno mijenjajući kamatne stope te je valutnu klauzulu proglasio nezakonitom.
Sudac je u imovinskoj kartici naveo da posjeduje stan u Zagrebu, koji je nešto manji od 59 kvadrata, a procijenjen je na 800.000 kuna. Stekao ga je nasljedstvom. Nasljedstvo je stekao i vikendicu u Jelsi od 50 kvadrata, vrijednu 1.3 milijuna kuna, kao i kuću s okućnicom u Šiljakovini površine 539 kvadrata, vrijednu 150 tisuća kuna.
Ima Škodu Yeti iz 2010. godine, procijenjenu na 40 tisuća kuna.
Bruto plaća iznosi mu između 19 i 20 tisuća kuna. Uštedio je 400 tisuća kuna, a na računu ima 60 tisuća eura naslijeđenih od majke, naveo je Tportal.