'Bio je to jedan menadžerski govor, dobar govor, korektan, no neuobičajen jer se mandatari obično ne obraćaju Power Point prezentacijama. No, možda će to pomoći građanima, kod kojih je mandatar evidentno pokušao pobuditi optimizam, da si lakše predoče planove i ciljeve Vlade', ocijenio je politički analitičar i profesor na Fakultetu političkih znanosti Tihomir Cipek obraćanje mandatara Tihomira Oreškovića koji je u petak u Saboru predstavio članove svoje Vlade i glavne smjernice i ciljeve njezinog rada.
Profesor Cipek smatra kako je Orešković u svojem obraćanju dobro naglasio sve što bi trebalo napraviti, no to, dodaje, nije nikakav problem.
'Mislim da je program Vlade potpuno jasan, a to je politika štednje koju traži EU. Ono što je izostalo i što nismo čuli je - kako će to Vlada napraviti, koje mjere će poduzeti, iako mandatar možda još ni nema uvid u to kakve se mjere trebaju poduzeti. I tu je dobro primijetio Ivo Jelušić (SDP) koji je kazao kako Hrvatskoj treba tri puta veći BDP samo da bi mogla otplaćivati kamate. Mandatar je govorio o onome što mi trebamo, ali ne i što bi mogli napraviti oni kojima Hrvatska duguje jer to je i njihov problem.
Čuli smo da će Hrvatska zadovoljavati interese Europske komisije, investitora i rejting agencija, ali nismo čuli ništa o tome čega će se Hrvatska morati odreći. Vlada treba zastupati hrvatske interese, a mi nismo saznali kako će i gdje Hrvatska tražiti svoj prostor. U govoru mandatara o ciljevima Vlade je, po mojem mišljenju, izostala ključna stvar a to je politika nacionalne suverenosti', pojasnio je Cipek. S trunkom cinizma primijetio je kako bi vlada suverene države trebala biti na Svjetskom forumu u Davosu a ne na skijalištu u Kitzbühelu.
'S ovakvim ministrima, Vlada je vrlo konfliktna'
Tihomir Orešković je među glavnim ciljevima svoje Vlade naveo: osiguranje godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjenje javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020., smanjenje deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017., povećanje izvoza za 30 posto, smanjivanje nezaposlenosti ispod 14 posto, dizanje rejtinga te povećanje BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura.
Budući premijer se, smatra Cipek, uglavnom orijentirao na tzv. opća mjesta, a na kraju je pozvao na okupljanje svih političkih opcija i svih građana oko tih ciljeva. No, teza o Vladi koja će okupiti sve snage hrvatskog građanstva nije točna i potpuno je pala u vodu imenovanjem nekih ministara, primjerice branitelja i kulture, primjećuje Cipek.
'S takvim ministrima, jasno je da Vlada postaje izuzetno konfliktna. No, ako imate ministre koji su naciji potpuno neprihvatljivi, onda je neke ciljeve lakše provesti. Hrvatskoj očito slijedi konzervativna obnova društva kakvu, primjerice, zagovara Pravo i pravda u Poljskoj ili Fidesz u Mađarskoj, a to je uvijek konfliktno jer dovodi u pitanje suvremene postavke na kojima se naše društvo temelji. Ova Vlada nosi jednu tehnomenadžersku ideju, s premijerom koji dolazi iz tog sektora, ali i ima i jasno naznačenu kulturno-konzervativnu obnovu kojoj je cilj maksimalno potisnuti liberalne vrijednosti', pojasnio je profesor Cipek i dodao kako će se 'kulturkampf' u Hrvatskoj sve više produbljivati.
Ocijenio je i kako je stručnost Vlade Domoljubne koalicije i MOST-a previše regionalno određena te da je očito da su birani po političkim kriterijima.