Otkriveno je što su strani ulagači poručili Oreškoviću

'Nakon dan i pol razgovora s mandatarom hrvatske Vlade (i guvernerom Hrvatske narodne banke) mogu reći da vrijedi imati na oku Hrvatsku. Prioriteti gospodina Oreškovića i njegova predanost tim ciljevima su izvan svake sumnje, pa će u slučaju da uspije sastaviti Vladu koja će donijeti prikladni reformski program to predstavljati mjerljiv napredak za ovu lijepu državu koja je bila u krizi dugi niz godina i koja zaslužuje bolju budućnost', dio je onoga što je napisano u izvješću o konferenciji na kojoj je bilo 20 predstavnika banaka iz Srednje i Istočne Europe te stotinu predstavnika financijske industrije iz cijelog svijeta.

'Bili smo počašćeni sudjelovanjem Tihomira Oreškovića na ovoj konferenciji. On dolazi s besprijekornom poslovnom biografijom iz međunarodnog poslovnog svijeta. Stoga nam laska što je došao na našu konferenciju kako bi doznao gledišta najznačajnijih tržišnih sudionika i njihove stavove o bitnim izazovima koji se nalaze ispred Vlade koju će formirati. Moje glavne preporuke gospodinu Oreškoviću, a to su stavovi i većine sudionika konferencije, odnosile su se na to da Hrvatska mora zaustaviti rast javnog duga, jamčiti nastavak neovisnosti monetarne vlasti, odnosno nastavak monetarne i tečajne politike koje su bile jamac stabilnosti u godinama krize te sam predložio da se u potpunosti odustane od najave ‘monetarne reforme’', stoji u izvješću.

Pročitajte i ovo Bolje biti dužnik, nego štediša Banke u Hrvatskoj trljaju ruke, ali građani zbog jedne stvari mogu biti zadovoljni Kad nema ljubavi Udarili Putina gdje ga najviše boli i narušili dobre odnose: "Ne žele riskirati, mogu izgubiti puno više od Rusije"

'Smatram da Hrvatska mora inzistirati na privrženosti Europskoj uniji. Kada su u pitanju konkretne ekonomske preporuke kako bi se postiglo smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, naznačio sam da Hrvatska mora provesti fiskalnu prilagodbu od 1,5 posto BDP-a (4,5 milijardi kuna) kako bi proizvela primarni fiskalni suficit od jedan posto BDP-a. Ta bi prilagodba trebala biti napravljena prvenstveno na rashodovnoj strani, prije nego putem podizanja poreza, a bilo bi dobro da se ta prilagodba napravi u dvije godine. Trebalo bi nastaviti privatizaciju i reforme u javnom sektoru i pravosuđu te nastaviti mjere kojima se diže konkurentnost', napisao je Erik F. Nielsen u ovom važnom izvješću, donosi Jutarnji list.