Trovanje životinja nezakonita i kažnjiva praksa, koja je i dalje raširena diljem Hrvatske, a riječ je o velikoj prijetnji ne samo divljim vrstama i okolišu, nego i javnom zdravlju. No, vođeni željom da zaštite svoju stoku, brojni ljudi truju divlje životinje i ne razmišljaju kakvu štetu nanose bioraznolikosti, a izumiranje zavičajnih vrsta i narušena prirodna ravnoteža samo su neke od njih.
Ako primijetite da netko truje divlje životinje ili uočite otrov u prirodi, slučaj brzo prijavite pozivom na 112, upozoravaju iz udruge BIOM, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.
"Dojavite na 112!"
''Trovanje je nezakonita i kažnjiva radnja. Radi se primarno o kršenju Zakona o zaštiti prirode i Zakona o lovstvu, a zatim i kršenju brojnih međunarodnih konvencija čija je Republika Hrvatska potpisnica. U procesuiranju slučajeva trovanja ključna je dojava i brza i koordinirana reakcija više različitih službi i institucija'', istaknuli su iz BIOM-a, koji sudjeluje u projektu BalkanDetox LIFE.
Svi građani koji svjedoče ili posumnjaju u slučaj trovanja trebaju to što prije dojaviti na 112: ''Centar 112 će ih preusmjeriti na policiju koja prva postupa u ovakvim slučajevima s obzirom na to da se radi o nezakonitim radnjama. Sve druge institucije koje u koracima nakon prijave poduzimaju svoje radnje u rješavanju ovih slučajeva znaju svoj posao, no nažalost, radi se o složenom procesu i postoji puno faktora koji na njega mogu negativno utjecati.''
U svrhu suzbijanja trovanja divljih životinja, BIOM je u sklopu europskog projekta BalkanDetox LIFE, provodi kampanju osvještavanja šire javnosti o tom problemu koji je najizraženiji upravo u ovom razdoblju godine. Riječ je o petogodišnjem projektu koji većinski financira LIFE program Europske unije, a cilj je poboljšati upravljanja incidentima trovanja i smanjiti pojavnost incidenata trovanja. Projekt se provodi u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Hrvatskoj.
Praksa, a ne izuzetak
Upotreba nezakonitog otrova nažalost nije izuzetak, nego praksa. Imotski, Mazin, kvarnerski otoci – prva asocijacija mnogima su prekrasni krajobrazi. No, ti dijelovi Hrvatske imaju svoju crnu stranu, u kojoj ulogu žrtve poprimaju lovački pas, suri orao i bjeloglavi sup, a počinitelji najčešće ostaju nepoznati.
''To su samo tri od brojnih mjesta diljem balkanskog poluotoka u kojima je u zadnjih 20 godina od posljedica nezakonitog trovanja uginulo više od 2300 jedinki ptica strvinara. Taj problem najzastupljeniji je u zimskim mjesecima. Iako počinitelji ove kažnjive prakse otrovom žele riješiti problem napada vuka, čaglja ili lisice na domaće životinje, od trovanja često stradaju i druge divlje vrste poput škanjaca, bjeloglavih supova i surih orlova. Osim što tako stradaju jedinke zaštićenih vrsta, to dovodi i do negativnih posljedica za naš okoliš'', upozoravaju iz BIOM-a.
Alarmantan problem
Karbofuran je najčešće korištena tvar za trovanje u Hrvatskoj i odgovorna za 76 posto poznatih slučajeva trovanja u Hrvatskoj. Karbofuran je zabranjeni pesticid koji se smatra opasnim za ljudsko zdravlje uzimajući u obzir da je samo 0,5 mg dovoljno da ubije 21 osobu.
Najčešći način trovanja divljih životinja na Balkanu je namjerno postavljanje otrovnih mamaca za ubijanje divljih grabežljivaca ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu stoci ili lovnoj divljači. Pored ciljanih životinja, stradaju i druge ranjive vrste jer je to neselektivno sredstvo za ubijanje životinja. Lešinari kao glavni čistači u prirodi, često postaju žrtve trovanja, bilo izravnim konzumiranjem mamca ili hranjenjem ostacima uginulih otrovanih životinja.
Ovaj alarmantni problem prouzročio je istrebljivanje, pa čak i izumiranje nekih vrsta supova u balkanskim zemljama, gdje su populacije još uvijek vrlo male i fragmentirane, upozoravaju čuvari prirode i ističu da je hitno potrebno riješiti taj problem ako ih želimo vratiti na prijašnje razine i rasprostranjenost.