SOCIJALNE SAMOPOSLUGE

Sve je više ljudi koji mole za pomoć, a prazne police čekaju donatore: ''Najviše nedostaje osnovnih stvari''

Slika nije dostupna
Mnogi ni prije najnovijih poskupljenja nisu imali dovoljno za hranu i higijenu. Jedini spas često su socijalne samoposluge, no njihove police više su prazne, nego pune. Vape za donatorima.

Broj korisnika i korisnica socijalnih samoposluga u stalnom je u porastu, a nerijetko se događa i da im nije dostatna pomoć koju dobiju pa dolaze i po nekoliko puta, upozorili su ovih dana iz Crvenog križa.

Usporedno s tim, napominju, ''bilježi se i pad u donacijama pravnih, ali i fizičkih osoba. Donacije koje pristižu u pravilu nisu dovoljne da bi se odgovorile na sve potrebe ljudi koji se obraćaju za pomoć''.

U socijalnim samoposlugama najviše nedostaje svježe robe, odnosno svježih namirnica, ali situacija nije puno bolja ni sa suhom hranom.

Korisnici najviše traže osnovne namirnice poput šećera i ulja, odnosno svih onih kojima su u posljednje vrijeme narasle cijene.

Dugotrajni proizvodi poput riže, soli, brašna, ulja, tjestenine i konzerva uvijek su dobrodošli, a jednako tako potrebni su i higijenski proizvodi, ponajviše prašak za rublje, toaletni papir i šamponi.

Svi oni koji mogu i žele pomoći novčanim ili materijalnim donacijama, mogu se obratiti najbližem društvu Crvenoga križa i udrugama koje vode socijalne samoposluge jer će tako dobiti najpreciznije informacije o potrebama socijalno ugroženih sugrađana.

Pročitajte i ovo SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ Police socijalnih samoposluga zjape prazne, djeca gladna odlaze u krevet: ''Svi mi zapravo hodamo po rubu''

Socijalne samoposluge u Hrvatskoj susreću se s brojnim problemima, upozorio je za DNEVNIK.hr Drago Lelas, predsjednik Udruge MoSt i Hrvatske mreže beskućnika.

''Veliki broj korisnika, mali broj donatora fizičkih osoba i mali broj donatora - trgovačkih lanaca uključenih u sustav doniranja, nedostatak kontinuiranog doniranja tijekom cijele godine – većinom se donira u prosincu te organizacijski kapaciteti organizacija koje vode samoposluge jer se veliki dio projekata realizira u malim prostorima, s nedovoljno logistike i na volonterskim temeljima'', istaknuo je Lelas.

Značajnu poteškoću predstavlja i to što rad socijalnih samoposluga nije u potpunosti zakonski reguliran, a više o njihovu radu, važnosti i problemima s kojima se susreću možete čitati >> OVDJE.

Pročitajte i ovo NUŽNA POMOĆ Banka koja pomaže siromašnima uskoro stiže u Hrvatsku: ''Predstoji nam novo doba''

Kad će banka hrane?

Pomoć bi trebalo donijeti i dugo čekano osnivanje banki hrane, a iz Ministarstva poljoprivrede za DNEVNIK.hr su poručili da je i riječ o jednoj od komponenti reformske mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2027. pod nazivom Unaprjeđenje sustava doniranja hrane RH.

U okviru ove mjere je objavljen javni poziv za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 30 milijuna kuna: ''Prihvatljivi korisnici su registrirani posrednici u lancu doniranja hrane. Poziv je zatvoren za prijave 28. rujna 2022., sklapanje ugovora s odabranim prijaviteljima se očekuje do kraja ove godine, a sama provedba projekata infrastrukturnog opremanja banki hrane do kraja 2023.''

Početak rada predviđen je najkasnije za početak 2024. godine, a u planu je, ističu, osnivanje i Savjeta koji će pratiti i dalje unaprjeđivati rad banki hrane u Hrvatskoj.