Kako to sve riješiti i dovesti u red, te što će se dogoditi neplatišama, pitali smo i ministra financija Slavka Linića. Tvrdi kako ima niz mjera - od plaćanja u 60 dana, do toga da država i banke od jeseni dugove počinju pretvarati u udjele. Žele tako spasiti većinu tvrtki i radnih mjesta. Isto tako i uprave će kazneno odgovarati imovinom kako ubuduće ne bi radile dugove. A Linić je otkrio i što će učiniti s najvećim neplatišama u državi.
'A to znači uzimajući imovinu, tako ćemo HTV-u uzeti imovinu u Dežmanovom. vec smo imali s Industrogadnjom ulazeći u njihov kapital. A tamo gdje ocjenjujemo da je bitka za radna mjesta toliko važna ići ćemo i na otpisivanje naših potraživanja, bez obzira radi li se o privatnim ili državnim tvrtkama jer nama je bitno radno mjesto' rekao je ministar Slavko Linić.
Šefica porezne uprave Nada Čavlović Smiljanac za nesređeno stanje prozvala je bivše Vlade. Tvrdi, mnogima koji su osvanuli na listi dužnika pogodovale su HDZ-ove Vlade. Takve optužbe odbacuje bivša premijerka Jadranka Kosor. Ona kaže da je njezina Vlada aktivno sudjelovala samo u rješavanju tri slučaja - naplate poreznog duga od INE, djelomične naplate od HRT-a te u slučaju HEP-ovih dugovanja. 'Nikada bilo kakvih dogovora ili razgovora o tome da se nekome naplati a nekom ne naplati. Ne bih to dopustila i ne bih dopustila razgovor o tome. Nikada mi nitko od ministara nije došao ili zatražio , odnosno izvijestio me da će intervenirati u nekom slučaju. Ja pozdravljam svaku inicijativu pa i ovu za uvođenjem reda, uvođenjem discipline', rekla je za Novu TV bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor.
Podsjetimo, zbog promjene Zakona o porezu omogućena je objava liste poreznih dužnika koju možete pogledati ovdje ili u priloženom dokumentu na kraju teksta koji sadrži sto najvećih dužnika iz svake kategorije (Pravne osobe koje obavljaju djelatnost, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost, te ostali porezni obveznici - građani).
Tri najveća dužnika su Hrvatska radiotelevizija koja poreznoj duguje 222.625.587,96 kuna, Tempo d.d. 292.285.798,57, te Pan-Papirna industrija koja je dužna 142.857.348,74 kuna.
Ukupan dug pravnih osoba koji duguju iznos veći od 300.000 kuna, odnosno one koje se nalaze na objavljenoj listi dužnika, je 15.622.415.369,45; ukupan dug fizičkih osoba čija su imena danas objavljenja je 4.432.432.483,20; dok građani duguju 9.916.414.661,22. To je ukupno 29.971.262.513,87 kuna.
Zvonimir Staničić iz Grubišnog Polja rekorder je među dužnicima građanima. On duguje 61.442.615,17 kuna. Nekoliko desetaka milijuna kuna manje duguje Albino Jrman iz Bala - 37.762.206,27. Oko tri milijna kuna manje, državi duguje Alen Bubalo iz Zagreba - 34.635.751,17 kuna. Zatim slijedi Drago Noršić iz Samobora koji je poreznoj dužan 25.535.595,86 kuna.
Na listi koju je objavila Porezna, nalaze se imena više od 102 tisuće poreznih dužnika.
>> Linić: Do sada nismo uspjeli, na kraju ćemo biti ili pukovnici ili pokojnici
S dugom većim od 100 milijuna kuna slijede zagrebačka građevinska grupa Industrogradnja i varaždinski tekstilni proizvođač Varteks. Na popisu pravnih osoba koje državi pojedinačno duguju više od 300.000 kuna poreza i doprinosa nalazi se ukupno 7.124 poduzeća, koji prema neslužbenim, ranijim najavama ukupno duguju više od 15 milijardi kuna.
Na popisu fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost (obrtnici), a koji državi duguju više od 100.000 kuna nalazi se 13.066 osoba. Prema neslužbenim informacijama, njihov ukupni dug doseže 4,4 milijarde kuna, a na prvom je mjestu te liste nalazi se Mirko Rapaić iz Šibensko-kninske županije, s ukupnim poreznim dugom od 41,5 milijuna kuna.
Ukupne porezne dugove veće od 11 milijuna kuna imaju još i Vinko Odak, iz Splitsko-dalmatinske županije, Jozo Primorac te Branko Berišić iz Zagreba. Na popisu građana koji državi duguju više od 15.000 kuna poreza nalazi se 82.180 osoba. Prema neslužbenim informacijama, njihov ukupni porezni dug doseže oko 10 milijardi kuna.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dužno više od 11 milijuna kuna!
Na famoznom popisu je i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odakle su poslali priopćenje. 'Nakon preuzimanja dužnosti, ministar dr. sc. Željko Jovanović i njegovi suradnici napravili su analizu zatečenih financijskih obveza. Utvrđen je dug u iznosu od 11,7 milijuna kuna za razdoblje od 2005. do 2011. godine. Dug se odnosi na obveze po osnovi neplaćenog doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje učenika i studenata na praktičnoj nastavi i stručnoj praksi za slučajeve invalidnosti i tjelesnog oštećenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Navedeno je propisano kao obveza u čl. 13 Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te u čl. 18 Zakona o mirovinskom osiguranju. Obveznik je plaćanja posebnih doprinosa RH putem mjerodavnog ministarstva, a obveznik obračunavanja doprinosa škola. Odredbama, pak, Općeg poreznog zakona propisano je da Porezna uprava može otpisati neplative doprinose, pa je Vlada RH na sjednici održanoj 15. listopada 2009. otpisala dug po gore navedenoj osnovi za razdoblje od 1996. do 2005.
Budući su se navedeni članci zakona (Zakon o mirovinskom osiguranju i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju) u proteklih 16 godina pokazali neprovedivim, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zatražilo je od Ministarstva financija da se i u slučaju preostalog duga postupi u skladu s praksom otpisa duga.
Istodobno, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta zatražit će od Ministarstva zdravlja i Ministarstva rada i mirovinskog sustava izmjene zakona iz kojih proizlaze navedene obveze, dok će se osiguranje učenika riješiti putem police osiguranja. Navedene odluke bit će donesene do kraja godine, kako ne bi opterećivale proračun za 2012. i 2013. godinu', stoji u priopćenju Ministarstva.
Objava ovog popisa omogućena je izmjenama Općeg poreznog zakona, a kojima je regulirana i iznimka od obveze čuvanja porezne tajne.
Popis ne sadržava podatke o dugovima poreznih obveznika kojima je odobrena odgoda, obročno plaćanje ili reprogram poreznog duga. 'Živimo u državi u kojoj ne postoji svijest da se porezi moraju platiti i zato ne čudi da imamo gotovo 42 milijarde kuna nenaplaćenih obveza', izjavio je ministar financija Slavko Linić u veljači.
Porezni stručnjaci tvrde da dugovi nisu mogli ni nastati ako porezna uprava nije zažmirila na jedno oko. 'Ako poduzetnik pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost kasni s plaćanjem poreza, porezna uprava u svakoj sekundi treba reagirati', rekla je Đurđica Jurić, stručnjakinja za poreze.
'Međutim, učinak ove mjere neće biti značajan, jer oni koji su već u dubokom poreznom dugu teško će bez prisilnog načina koje mora porezna uprava pokrenuti, platiti te obveze.', kazao nam je Vlado Brkanić, porezni stručnjak. U oporbi su nezadovoljni što Vlada izjednačjuje dužnike bez analize kako su nastali njihovi dugovi, a poslodavci podržavaju objavu dužnika iako nije ispunjena njihova želja da se uz njihovo ime objavi i ime poreznika koji ga je godinama nadgledao, a nije ništa poduzimao.
'Ta lista će biti prilika da odvojimo i da analiziramo koje su tvrtke i zašto ne plaćaju porez tako da ćemo odvojiti one koji su u objektivnim problemima od onih koji su zloupotrebljavali zakona', kazao je direktor HUP-a Davor Majetić. Neplaćeni računi popeli su se na nepodnošljivih 42 milijarde kuna. Lista dužnika je podugačka pa je Vlada objavila imena samo onih najvećih.
Za Novu TV objavu liste je komentirao je i prvi na listi obrtnika s najvećim poreznim dugom. 'Dužni su oni više meni nego ja njima. Ja sam pripomogao da dođe do stečaja Lenca. Bez mene stečaj Lenca ona Vlada nikad ne bi napravila jer ja sam bio vjerovnik sa 5 milijuna i 820 tisuća dolara. I kazano je, gospodine Rapiću pomognite Vladi pomognite HDZ-u kome sam ja bio i simpatizer. Odrekao sam se odvojenog namirenja od Lenca pod pričom da će me Vlada izvlastiti, da će se napraviti nova procijena da će me se po procijeni isplatiti. Oni to nikada nisu isplatil', rekao je Mirko Rapić.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na mobilnih uređaja.