Europski sud za ljudska prava

Sud u Strasbourgu odlučio: Hrvatska može za ratni zločin suditi pomilovanima

Slika nije dostupna
Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila zakon o oprostu, odlučio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

Odbijajući tužbu bivšeg hrvatskog vojnika protiv Hrvatske za povredu prava na pošteno suđenje, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odlučio je kako Hrvatska ima pravo suditi za ratne zločine i onima na koje je prethodno primjenila zakon o oprostu.

'Međunarodno pravo sve više teži tome da je amnestija za teška kršenja ljudskih prava neprihvatljiva', obrazložili su suci presudu u slučaju Freda Marguša protiv Hrvatske donesenu u utorak.

Ustavni sud odlučio je da zbog povrede prava na slobodu osuđeni diler Ante Barin ima pravo na odštetu

Taj bivši pripadnik hrvatske vojske izdržava u Lepoglavi kaznu od 14 godina zatvora izrečenu 2007. zbog mučenja i ubijanja srpskih civila u Osijeku 1991.

Prvi put mu se sudilo 1997. za ubojstva, krađe i uništavanje tuđe imovine, ali ga je hrvatski sud pomilovao primjenjujući Zakon o općem oprostu. Maguš se pred sudom ponovno našao 2006. zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva te je pravomoćno osuđen na 14 godina zatvora.

Na tu se presudu žalio Europskom sudu pravde pozivajući se na načelo "ne bis in idem", odnosno da nitko ne bude optužen i osuđen dvaput za isto djelo, ali je sud odlučio da ono nije primjenjivo u slučaju oprosta za ratni zločin.

To se pravo ne može gledati odvojeno od obveze države da istraži i procesuira svako kazneno djelo, osobito ono koje za posljedicu ima nečiju smrt ili ozljedu, drže suci.

Europski sud za ljudska prava donio je tri presude protiv Hrvatske za kršenje ljudskih prava

'Hrvatska tijela nisu povrijedila podnositeljeva ljudska prava time što su mu ponovno sudila za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, već su postupala sukladno medunarodnom pravu i pozitivnim obvezama', stoji u presudi.

Suci posebno ističu kako je 'izuzetno važno da se suđenje i presuda ne ograničavaju propisima (o oprostu) u slučaju najtežih zločina te da se u tim slučajevima pomilovanje ili amnestija ne dopuste'.

Europski sud za ljudska prava sa sjedištem u Strasbourgu sudska je institucija Vijeća Europe osnovana 1959. radi zaštite prava i sloboda zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook