Uglavnom se radi o slabo naseljenim rubnim područjima gdje je naseljenost minimalna. Uz sve to u Europi se to radi u strogo kontroliranim uvjetima a provodi se dnevni ili tjedni nadzor. U Hrvatskoj svaki dan nastane jedan kubni metar radioaktivnog otpada. Najviše iz medicine, istraživačkih djelatnosti i industrije. Dosad se taj otpad deponirao na običnim odlagalištima.
>> 'Ne bojim se otkaza, stalo mi je do zdravlja građana'
>> U centru Zagreba skladištit će se radioaktivni otpad?!
Pavle Kalinić iz Ureda za hitne situacije oštro se protivi odlaganju otpada u Institut. Tvrdi da su najbolje rješenje napušteni rudnici u kojima bi se stvorila maksimalna sigurnost. Otpad se pravilno obradi i zakopa duboko u zemlju. Ili to, ili izvoziti otpad.
'Svaka čast ravnateljici na hrabrosti'
'Može se potpisati s Mađarskom, ili nekom drugom zemljom Ugovor gdje će se platiti da bi se to izvozilo. Ako želimo da se to pohranjuje u Hrvatskoj onda treba naći rudokope koji se mogu preurediti za uskladištenje nuklearnog otpada i to bi bilo dobro.U svakom slučaju Šalata ne dolazi u obzir ni u kom slučaju i svaka čast ravnateljici na hrabrosti', kaže Kalinić.
Sve rasprave oko otpada mogle bi se lako riješiti. U međunarodnoj agenciji za atomsku energiju čiji je Hrvatska član sve je propisano. Je li to skladište za malo ili puno otpada, kratkoročno ili dugoročno rješenje. Sve te propise treba primijeniti i ostvariti u realitetima Hrvatske. Ne može se to raditi s brda s dola. Ali je problem upravo što Hrvatska sve planove ima za petnaest minuta unaprijed, tvrdi Kalinić.
'Hrvatska da bi zatvorila poglavlje 15, želi to zatvoriti na način da na elitnoj lokaciji u centru grada pohrani nuklearni otpad. To ne postoji ni u Africi', smatra Kalinić. Stručnjaci traže kvalitetnu javnu raspravu koja bi trebala iznjedriti novu lokaciju kojom bi svi bili zadovoljni.