Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković najavio je u ponedjeljak da će Vlada promijeniti ZKP i KZ ''kako stvari iz spisa više ne bi nekontrolirano, namjerno, politički, selektirano i aranžirano izlazile van i činile političke probleme''. ''To se više neće događati'', kazao je Plenković, pojasnivši da će curenje informacija biti kazneno djelo.
Naveo je i kako Ministarstvo pravosuđa i uprave ima radnu skupinu za Zakon o kaznenom postupku, a ministar pravosuđa i ta radna skupina imaju zadatak popraviti stvari koje postoje u zakonskim propisima.
Zasad nije precizirano hoće li se izmjene zakona, najavljene nakon što je u medijima objavljen niz razgovora odnositi na sudionike kaznenog postupka - tužitelje, odvjetnike, suce, okrivljenike ili i na novinare koje bi takve podatke objavili.
Mediji ističu da premijerove najave dolaze nakon što su su u javnost dospjele prepiske njegovih suradnika iz vlade i HDZ-a proizašle iz istrage protiv bivše kninske gradonačelnice i državne tajnice Josipe Rimac u kojoj se spominju i inicijali ''AP''.
Nobilo: "HDZ uvodi represiju radi zaštite stranke i njezinih članova"
Odvjetnik Anto Nobilo smatra da je najavljena izmjena ZKP-a i KZ-a konzistentna s načinom postupanja Plenkovića i HDZ-a te načinom upravljanja državom.
''Iz SMS-ova koji posljednjih dana izlaze u javnost, vidi se taj način upravljanja, a to je da su njima u bitnom interesu stranački i osobni, a ne javni interes. Ako je to jedna konstanta, možemo zaključiti da su spomenuti SMS-ovi, a što se mogli vidjeti po Plenkovićevim reakcijama, dosta uzdrmali najuži krug oko Plenkovića i njega samoga'', kazao je Nobilo u razgovoru za Hinu.
Istaknuo je da HDZ uvodi represiju i prijeti kako bi se obranili od napada te da je odluka donesena zbog zaštite stranke i osoba iz vrha stranke, a ne zbog javnog interesa.
''Javni je interes da je sve to izašlo u javnost. Kroz te SMS-ove zaista vidimo da se preko partijskih kadrova donose odluke koje su u interesu partijskih kadrova i samog HDZ-a'', rekao je.
Upitan ima li najava izmjena zakona za cilj ušutkati novinare, Nobilo odgovara potvrdno. ''Međutim, treba učiti iz povijesti da se informacije ne mogu zaustaviti. Ukoliko je važna, informacija će naći svoj put do javnosti, osobito u današnje doba interneta. Da je to bilo moguće represijom, onda bi mnogi diktatorski režimi opstali'', ističe Nobilo smatrajući da se represijom ništa ne može postići.
''Potez je napravljen u panici i znatno će okrnjiti demokratski imidž premijera, jer su novinari radili u javnom interesu'', kazao je.
Žganjer: "Ušutkavanje medija imanentno svakoj vlasti"
Odvjetnik i nekadašnji ravnatelj Uskoka Željko Žganjer u razgovoru za Hinu podsjeća kako i u ovom času postoje mehanizmi kojima se štiti tajnost postupka te da postoje kaznena djela koja predviđaju sankcije za one koje krše te zabrane. Nadodaje da je u ZKP-u definirano kada su podaci nejavni, ali nisu tajni i to u fazi istrage.
''Ukoliko se objavi službena tajna, a što se događa u fazi policijskih izvida, eventualno državnoodvjetničkog istraživanja, ti su podaci zaštićeni jer se smatraju službenom tajnom, a onaj tko to objavi može doći pod udar kaznene odgovornosti'', podsjeća Žganjer.
Međutim, Žganjer ističe da vlada i svi ostali koji obavljaju javne dužnosti moraju biti svjesni da su pod posebnom pozornošću medija i javnosti te da postoji opravdan interes javnosti koja želi znati što i kako rade njezini izabrani predstavnici.
''To su ljudi kojima je narod predao vitalan dio svog suvereniteta u uvjerenju da će oni pošteno i odgovorno štititi volju naroda i činiti sve ono što je u najboljem interesu tog naroda. Ne sluti dobro kada Vlada poduzima neke ograničavajuće, da ne kažem represivne mjere kako bi zaštitila svoj mandat'', smatra Hinin sugovornik.
Na pitanje radi li se o pokušaju ušutkavanja medija, Žganjer ocjenjuje da je to imanentno svakoj vlasti. ''Vlast primarno interesira kako i zašto je nešto došlo u javnost, dok je sadržaj problema koji je procurio u javnost nebitan, što je bazični defekt svake vlasti'', zaključuje.
Đurđević: "U demokraciji javnost i sloboda medija uvijek imaju prednost"
Predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu Zlata Đurđević naglašava da bi udar na slobodu medija bio u slučaju proglašenja apsolutne tajnosti istrage.
Ocjenjujući najavu o izmjenama Zakona, Đurđević je naglasila da nije u radnoj skupini pa samim time ne zna na koji način se to misli provesti.
Pritom je u razgovoru za Hinu podsjetila da je premijer nedavno na upit novinara kako spriječiti curenje informacija u javnosti izričito rekao da se to ne može spriječiti jer živimo u demokratskoj državi i javnost ima pravo znati informacije koje su od javnog interesa.
''U demokratskoj državi prednost uvijek ima javnost i sloboda medija kao temeljno političko pravo koje postoji'', ističe Đurđević.
Nadodaje da i danas imamo mogućnost proglašavanja čitavog kaznenog postupka tajnim i to ne samo istrage, već i rasprave u pojedinim slučajevima. To, ističe, može biti zaštita djeteta, zaštita privatnosti u slučaju seksualnog kaznenog djela, kada se radi o odavanju državne ili neke druge važne tajne, ali i u fazi istrage kada bi to štetilo samoj istrazi.
''S druge strane, postoji zahtjev u svim demokratskim državama za slobodom medija i pravom javnosti da zna informacije koje su od prvorazrednog javnog interesa. Kada stavimo na vagu, uvijek će pretežiti interes i pravo javnosti te sloboda medija da objavi takve informacije'', zaključuje.