U selu Tegh u Armeniji vozila su prekinula planinsku rutu do graničnog prijelaza s Azerbejdžanom koji vodi do jedine ceste koja povezuje armensku otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah u Azerbajdžanu s vanjskim svijetom.
Armenski vojnik drži prvu kontrolnu točku, nakon čega slijede barikade koje su podigle ruske mirovne trupe. U sendviču između njih nalazi se skupina azerbajdžanskih samozvanih aktivista koji nose natpise koji osuđuju "ekocid" i sprječavaju gotovo svako kretanje tim koridorom.
Cesta poznata kao Lačin okosnica je sporazuma o prekidu vatre kojim je 2020. okončan rat između Armenije i Azerbajdžana, jamčeći siguran prolaz etničkim Armencima, kao i stalnu opskrbu namirnicama i drugom robom. Međutim, 12. prosinca skupina Azerbajdžanaca započela je danonoćni protest između ruskih trupa čiji je zadatak držati dva etnička rivala razdvojenima, prenosi CNN.
Između ostalog, prosvjednici tvrde da samoproglašena vlada Gorskog Karabaha provodi ilegalnu rudarsku operaciju uz pomoć Rusije. Vlasti Armenije i Nagorno-Karabaha pak povratno optužuju Azerbajdžan za uvođenje blokade. Brojni zapadni diplomati pozvali su Azerbajdžan da ukine zatvaranje koridora Lačin. Azerbajdžan je preko glasnogovornika na Twitteru odbacio tvrdnje da nameće blokadu.
Oko 120.000 ljudi zarobljeno je u Nagorno-Karabahu zbog demonstracija, tvrdi armenski premijer Nikola Pashinyana. To je situacija koja, kažu analitičari, prijeti ponovnim raspirivanjem sukoba između Armenije i Azerbajdžana i gurnula je teritorij u humanitarnu krizu u kojoj nestašice hrane, lijekova i energije postaju kritične. Čini se da su ruske mirovne trupe zasad nemoćne zaustaviti blokadu.
Nestašica svega od pelena do hrane
Unutar Nagorno-Karabaha osnovne potrepštine postale su potpuno nedostupne. Mještani kažu da je svježe voće i povrće prvo nestalo. Nema ni hrane za bebe, a vlada i nestašica pelena.
Bolnice se suočavaju sa sve manjim zalihama lijekova, što je natjeralo Međunarodni odbor Crvenog križa da od početka "prosvjeda" dostavi 10 tona lijekova, formule za bebe i hrane za zdravstvene ustanove.
Ovog su tjedna vlasti Nagorno-Karabaha uvele sustav obroka koji se sastoji od pet namirnica: heljde, riže, šećera, tjestenine i ulja za kuhanje.
Armenija i Azerbajdžan već se desetljećima bore oko Nagorno-Karabaha. Teritorij na južnom Kavkazu međunarodno je priznat kao dio Azerbajdžana, iako je dom velikoj armenskoj populaciji. Moskva, povijesni sigurnosni saveznik Armenije, zadržala je mirovne snage na tom području otkako je posredovala u trilateralnom sporazumu o prekidu vatre 2020.