Jesu li imovinske kartice efikasan instrument sprječavanja korupcije u jugoistočnoj Europi ili tigar od papira? Odgovor na to pitanje potražili su Vjekoslav Bratić, Martina Pezer i Branko Stanić s Instituta za javne financije (IJF) i u analizi postupka provjere imovinskih kartica pronašli brojne nedostatke u postupku njihove provjere.
No, u svojem osvrtu nude i preporuke za učinkovitije provjere s ciljem povećanja odgovornosti institucija i jačanja vladavine zakona.
Imovinske kartice su snažan, ali nedovoljno iskorišten instrument sprječavanja korupcije i protuzakonitoga financiranja, u prvom redu među javnim službenicima, a osobito politički izloženim osobama, navodi se u analizi imovinskih kartica.
Rupe u zakonima
Upozoravaju da rupe u zakonima omogućuju prikrivanje imovine ili prijavljivanje niže vrijednosti u svim zemljama jugoistočne Europe, a u Hrvatskoj je primjerice samo nad 1,19 posto obveznika podnošenja imovinskih kartica provedena detaljna provjera.
Analizom Instituta za javne financije u u okviru projekta ''Provedba
zajedničkih antikorupcijskih rješenja i primjera dobrog upravljanja u
jugoistočnoj Europi: inovativne prakse i javno-privatna partnerstva'' obuhvaćene su Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija.
Ključni nedostaci u postupku provjere kartica su ograničen broj obveznika prijavljivanja imovine, nepostojanje sveobuhvatne i precizne definicije darova, razlika između prijavljene i stvarne vrijednosti imovine, manjak osoblja za provjeru imovinskih kartica, razdoblje i oblik javne objave kartica te manjkava definicija i provedba kazni.
U Hrvatskoj se analizom za 2021. izdvaja nekoliko ključnih nedostataka:
- u imovinskim karticama ne objavljuje se ime supružnika ili izvanbračnih partnera obveznika te postoji mogućnost da oni ne obavijeste obveznike o imovini koju posjeduju
- 12 posto obveznika dostavilo je imovinske kartice nakon propisanoga roka, tj. tek nakon ponovljenog poziva za podnošenje
- postojeće kazne ne motiviraju obveznike na pravovremeno podnošenje
- Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kao nadležno tijelo ima najmanje zaposlenika od svih analiziranih zemalja
- imovinske kartice se uklanjaju iz javnih registara godinu dana nakon što osoba napusti dužnost čime se ubrzava proces zaboravljanja i onemogućuje istraživački rad medija, civilnoga društva i ostalih dionika
Analiza nudi ključne preporuke za djelotvornije provjere imovinskih kartica u analiziranim zemljama
- učiniti postupak provjere koherentnijim, tj. ojačati detaljne provjere i usporedbu s podacima iz drugih registara
- poboljšati pravnu osnovu u području prijave imovine
- međusobno povezati različite registre (fizičkih i pravnih osoba, imovine, vrijednosnih papira, itd.)
- povećati njihovu transparentnost i digitalizaciju
- učinkovito provoditi kažnjavanje
- redovito koristiti velike podatke za rano otkrivanje koruptivnih rizika
Analizom se Hrvatska izdvaja i po primjerima dobre prakse:
- novim zakonom je povećan broj obveznika podnošenja imovinskih kartica za 1250 pa je u 2022. broj obveznika bio 3350
- sustavnom izradom edukativno-informativnih materijala učinjen je značajan napredak u podizanju svijesti javnosti o opasnostima zanemarivanja pitanja sukoba interesa
- imovinske kartice su dostupne u formatima XML, JSON i PDF, uz naprednu pretragu po brojnim obilježjima podnositelja
- Povjerenstvo imovinu koja nije prijavljena u imovinskoj kartici provjerava i u drugim registrima kao što je sudski registar, registar poslovnih subjekata, registar nekretnina, baze podataka porezne uprave, itd.
- imena sankcioniranih osoba dostupna su u odlukama Povjerenstva koje se objavljuju na službenim mrežnim stranicama
- politički imunitet ne sprječava istragu i kazneni progon, a svim odgovornim službenim osobama imunitet se može ukinuti
Prikazani nedostaci, ali i dobre prakse te preporuke za učinkovitije
provjere imovinskih kartica smjernice su za sve dionike. Njihovom
primjenom povećala bi se odgovornost obveznika i nadležnih institucija, a imovinske kartice postale bi još bitniji instrument sprječavanja korupcije i protuzakonitoga financiranja, istaknuto je u analizi Instituta za javne financije.