Mnogo reakcija i komentara na društvenim mrežama izazvala je vijest kako je chef Mario Mandarić postao vlasnik žigova "Plava Kamenica" i "Kult Plave Kamenice", a istog naziva je i gastroportal koji ga je ranije znao i kritizirati.
"Žigove sam registrirao za neki projekt. Možda za adventsku kućicu, vidjet ćemo, a portal koji se našao prozvanim mojom registracijom može mirno spavati, neću ići u sudske sporove. Mogu svoj portalčić voditi i dalje kako ga vode, a vidjet ćemo što ću napraviti sa žigom. Ali sigurno neće biti gastroportal", kazao je Mandarić za Dnevnik Nove TV, dok je odvjetnica Vesna Alaburić, koja zastupa gastroportal iza kojeg stoji novinar Davor Butković, najavila kako će tražiti utvrđivanje ništavosti žiga.
"Razlog za utvrđenje ništavosti bit će postupanje u zloj vjeri zato što se radi o očiglednom dokazivom nastojanju da se onemogući izdavanje Kulta Plave Kamenice pod tim nazivom zato što je objavljen kritički ili više kritičkih tekstova o gospodinu koji je prijavio žig. Na određeni način to je atak na slobodu govora", kazala je odvjetnica.
This browser does not support the video element.
Pojašnjenje što je točno žig, kako se registrira te koja prava donosi vlasniku zatražili smo iz Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.
"Žig je jedno od prava intelektualnog vlasništva koje podrazumijeva isključivo pravo priznato za znak koji služi za prepoznavanje i razlikovanje proizvoda i/ili usluga jednog poduzeća od proizvoda i/ili usluga drugih poduzeća na tržištu. Žig se u većini zemalja stječe temeljem postupka zaštite (registracije) žiga. Pritom valja naglasiti da je stjecanje zaštite žiga na teritoriju Republike Hrvatske moguće ostvariti ili registracijom nacionalnog žiga, koji vrijedi samo za nacionalni teritorij, u postupku registracije koju provodi Državni zavod za intelektualno vlasništvo ili registracijom žiga Europske unije pri Uredu Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), čime se stječe zaštita žiga na ukupnom teritoriju Europske unije, uključujući Hrvatsku.
Registracijom žiga nositelj, koji može biti bilo koja fizička ili pravna osoba, stječe pravo rabiti svoj žig u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran te zabraniti svima ostalima u trgovačkom prometu uporabu istovjetnog ili sličnog znaka u odnosu na istovjetne ili slične proizvode i usluge. Iznimno, u određenim slučajevima (za žigove koji imaju ugled na teritoriju Hrvatske) to pravo se odnosi i na upotrebu žiga za proizvode ili usluge koji nisu slični onima obuhvaćenim registracijom žiga. Nositelj tako može, na primjer, zahtijevati da se spriječi nuđenje proizvoda ili pružanje usluga pod tim znakom na tržištu te da se spriječi uporaba znaka kao trgovačkog naziva ili naziva trgovačkog društva ili njegova dijela, kao i uporaba toga znaka na poslovnim dokumentima i u oglašavanju", navode za DNEVNIK.hr iz Zavoda te dodaju:
"U postupku registracije žiga pri Zavodu (analogno vrijedi i za postupak pri EUIPO-u) ispituje se udovoljava li određeni znak za koji je zatražena zaštita žigom propisanim uvjetima za registraciju. Zavod u postupku registracije po službenoj dužnosti ispituje je li znak razlikovan tj. može li obavljati funkciju žiga te postoje li zakonske prepreke u odnosu na sam sadržaj znaka koji se želi registrirati - je li opisan u odnosu na proizvode ili usluge za koje je zatražena registracija (npr. sadrži li podatke koji su isključivo za označavanje vrste, kakvoće, namjene ili nekih drugih karakteristika), radi li se o znaku koji je postao uobičajen u govoru ili ustaljenoj trgovačkoj praksi za opisivanje predmetnog proizvoda ili usluge te je li npr. protivan javnom poretku ili prihvaćenim moralnim načelima.
Ono što Zavod prilikom registracije ne ispituje po službenoj dužnosti jest je li netko već zaštitio istovjetan ili sličan žig za predmetni proizvod ili uslugu, ima li netko drugi prava temeljem kojih može zakonito osporavati registraciju predmetnog žiga i slično – navedene prepreke za registraciju žiga Zavod ispituje isključivo u slučaju da zainteresirana strana ospori registraciju žiga."
Iz Zavoda su se osvrnuli i na slučaj chefa Mandarića i gastroportala.
"Slijedom navedenoga, Zavod je u postupku ispitivanja podnesenog zahtjeva za registraciju žigova 'Kult Plave Kamenice' i 'Plava Kamenica' u skladu s propisanim postupkom registracije utvrdio da ne postoje zakonske prepreke registraciji koje Zavod ispituje po službenoj dužnosti, a budući da u propisanom roku nije podnesen prigovor na registraciju, navedeni žigovi su registrirani 7. svibnja 2025. godine i vrijede do 30. listopada 2034. godine.
U vezi predmetnog slučaja posebno ističemo da zainteresirana osoba (npr. nositelj ranijeg prava) može osporavati registraciju žiga već tijekom samog postupka registracije, tj. u odnosu na prijavu žiga podnošenjem prigovora na registraciju žiga koji je predmet prijave, što nije bio slučaj u ovom konkretnom predmetu. Nakon što je žig registriran, zainteresirana osoba može pokrenuti postupak proglašenja žiga ništavim na temelju razloga koji su propisani kao mogući temelj za ništavost žiga - primjerice, neko ranije pravo (registrirani žig, 'dobro poznati' žig, autorsko pravo, neko drugo pravo industrijskog vlasništva), podnošenje prijave u zloj vjeri ili neki od već gore spomenutih razloga (nerazlikovnost žiga, opisnost u odnosu na proizvod ili uslugu itd).
O mogućem odbijanju registracije ili proglašavanju registriranog žiga ništavim Zavod, dakle, odlučuje isključivo temeljem podnesenog propisanog odgovarajućeg zahtjeva zainteresirane strane, pri čemu će odluku temeljiti na detaljnoj analizi prezentiranih činjenica i argumenata stranaka koje će se u postupku imati priliku očitovati i na argumente protustranke. O ishodu spora u konkretnom slučaju ne možemo unaprijed govoriti prije nego što on bude pokrenut i stranke izlože odgovarajuću argumentaciju i protuargumentaciju", naveli su iz Zavoda te otkrili kakva je inače situacija u Hrvatskoj kad je riječ o sporovima oko registracije žiga.
"Prilikom registracije žigova u praksi se nerijetko pojavljuju različite situacije kada je prijava za registraciju ili već registrirani žig predmet spora između dviju zainteresiranih strana. Broj podnesenih prigovora Zavodu na prijavu žiga (prije njegove registracije) kreće se između 50 i 80 godišnje, dok se broj prijedloga za proglašenje već registriranog žiga kreće između 5 i 20 godišnje", zaključuju iz Zavoda.
Sve detalje o stvaranju žiga možete pročitati OVDJE.