U tijeku je sjednica Vlade, prva od ostavke Martine Dalić.
Na početku sjednice premijer se osvrnuo na ostavku ministrice Dalić.
"Vidjeli ste da je naša bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva u ponedjeljak nakon razgovora koje smo obavili podnijela ostavku koju sam ja prihvatio s obzirom na zbivanja koja se odnose na proces restrukturiranja u Agrokoru i pojedinosti koje su mogle biti napravljene na obazriviji i transparentniji način kako ne bi ugrozile, inače prema mom dubokom uvjerenju, u cjelini gledano izrazito uspješan proces sprječavanja gospodarske i financijske krize u Hrvatskoj s obzirom na sve ono što je prijetilo", rekao je premijer.
Podsjetio je da prije godinu dana prijetio stečaj Agrokora i kompanija u njegovu sastavu, za povezana društva i dobavljače, a sve to odrazilo bi se i na maloprodajni lanac, na radna mjesta, na turističku sezonu i uopće stabilnost hrvatske ekonomije.
Istaknuo je da je, gledajući proces restrukturiranja koncerna, Hrvatska kao mala država u izrazito kratkom roku stvorila pravni okvir koji je dovoljno dobar da se nije morala angažirati niti jedna kuna iz državnog proračuna te da nije došlo do nacionalizacije, čime bi se zasigurno povećao javni dug, koji je sada u trendu smanjivanja.
"Sada, u ovom trenutku, moramo svi zajedno uložiti dodatni napor da se do 10. srpnja, kako je predviđeno, postigne nagodba i omogući funkcioniranje kompanije u budućnosti i svih koji su s njom povezani i, što je nama najvažnije, osigura njihova ekonomska budućnost", rekao je Plenković.
Podsjetio je da je Ustavni sud prošloga tjedna kazao da je zakon o izvanrednoj upravi u skladu s Ustavom te da bi nedjelovanje Vlade u takvim okolnostima bilo neustavno.
"Dakle, učinili smo ono što smo u takvim izvanrednim okolnostima mogli s najboljom namjerom, da učinimo dobro za hrvatsko gospodarstvo i na tom ćemo tragu nastaviti naš angažman. Sličnu ambiciju imaju i članovi privremenog vjerovničkog vijeća s kojima smo razgovarali jučer. Podršku okončanju ovoga procesa daje u cijelosti i parlamentarna većina, a na nama je da pomognemo izvanrednoj upravi da se taj proces odvije do kraja u najboljem redu", istaknuo je Plenković.
Premijer je zahvalio ministrima koji su u ime Vlade bili u Bleiburgu.
U Sabor upućen Prijedlog zakona o lovstvu
Vlada je u srijedu u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o lovstvu kojim se, kako je kazao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodatno unapređuje mogućnost razvoja lovnog gospodarenja i zaštite divljači, razvoj lovnog turizma i rješenje postojećih problema.
U Sabor poslan Konačni prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture
Konačnim prijedlogom zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je Vlada u srijedu poslala u saborsku proceduru, detaljnije se određuju preduvjet i koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne regionalne samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone.
Radi se o drugom čitanju prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim se uz kriterije koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone uređuju i pitanja uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture.
U odnosu na prvo čitanje, izmijenjen je članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto da bi se darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske smatralo opravdanim, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić. Objasnio je kako je postavljeni kriterij od 66 posto bio previsok, tj. da već i kriterij od 50 posto ukazuje da su te zone privedene namjeni te da u njima posluju poduzetnici.
"Već je u prvom čitanju bilo predloženo i da se ukine obveza intenziteta u radijusu aktivacije 20 kilometara. To su izmjene koje su prije svega rezultat odaziva sa terena i životnosti provođenja tog zakona", rekao je Antonić.
Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU. Nadalje, istaknuto je kako osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.
Antonić je kazao i da prijedlog zakona detaljnije definira i pojmove poduzetničke infrastrukture - "poduzetnička zona", "poduzetničke potporne institucije", kategorije poduzetničkih potpornih institucija, "nova poduzetnička zona" i "proširenje poduzetničke zone", ukupna površina poduzetničke zone kao i obveze dostave podataka odnosno izmjene podataka koji su dio Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture
Nadzor nad darovanim zemljištem, koje je u državnom vlasništvu, za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodi povjerenstvo sastavljeno od predstavnika Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta i predstavnika Ministarstva državne imovine koje će posebnim aktom imenovati potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za gospodarstvo.
Ako jedinica lokalne samouprave koja je dobila zemljište za zonu darovanjem tu zonu ne privede namjeni u ugovornom roku, može se aktivirati odredba iz ugovora o darovanju o povratu zemljišta u vlasništvo države.
Odobreno državno jamstvo od 68,1 milijuna eura Brodograđevnoj industriji Split za gradnju broda
Vlada je u srijedu dala suglasnost za izdavanje državnog jamstva u visini od 68,1 milijun eura, za osiguranje avansnih uplata u korist kupca broda koji će izgraditi Brodograđevna industrija Split.
Jamstvo se odnosi na putnički brod za polarna krstarenja, čiju je izgradnju Brodograđevna industrija Split ugovorila krajem prošle godine s društvom Polaris Exploration Inc., a koje je u vlasništvu društva Brodosplit-Plovidba.
Izgradnja tog broda, ističu iz splitskog brodogradilišta, predstavlja nastavak njihova iskoraka u tržišnoj niši putničkih brodova za polarna krstarenja, u kojoj je brodogradilište već prisutno sa gradnjom nešto manjeg putničkog broda za polarna krstarenja.
Kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, ugovorena cijena broda iznosi 106,4 milijuna eura, pri čemu su ugovorena avansna plaćanja od strane naručitelja tijekom gradnje broda u visini od 80 posto prodajne cijene broda, a ostatak po isporuci broda.
Brodograđevna industrija Split ovim zahtjevom, kako je kazao Marić, traži izdavanje državnog jamstva za osiguranje avansnih uplata društva Polaris Exploration Inc u iznosu od 68,1 milijuna eura, a što predstavlja 80 posto od ukupnih avansnih plaćanja. Ostatak, do punog iznosa avansnih plaćanja, Brodograđevna industrija Split osigurat će iz vlastitih izvora.
Taj posao, istaknuo je Marić, doprinijet će većoj i boljoj iskoristivosti kapaciteta u brodogradilištu te održavanju i povećavanju zaposlenosti.
(Hina/Ma.B.)