Krpelji su sitne životinje iz skupine člankonožaca, a opasni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te tako mogu prenositi zarazne bolesti.
Srećom, samo neki od krpelja na koje možete naići bit će zaraženi, a ovo su bolesti koje mogu prenijeti u Hrvatskoj. Najčešće je riječ o lajmskoj bolesti i krpeljnom meningoencefalitisu, rjeđe tularemiji, mediteranskoj pjegavoj groznici, anaplazmozi, babeziozi i erlihiozi.
Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona je njihove najveće brojnosti u proljeće i rano ljeto, ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.
Lyme borelioza ili lajmska bolest
U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje lajmska bolest (Lyme borelioza), čiji su simptomi umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži. U roku od dva do 30 dana na mjestu ugriza krpelja pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi, doseže promjer obično veći od pet centimetara, a u sredini postupno blijedi i tako stvara karakterističan oblik.
U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži nakon uboda krpelja važno je javiti se svom liječniku zato što se lajmska bolest, ako se otkrije na vrijeme, lako liječi antibioticima. Ako se pak ne liječi na vrijeme, može doći do opasnih posljedica kao što su artritis (upala zglobova), miokarditis (upala srčanog mišića), meningitis i/ili neuritis (upala živaca).
Krpeljni meningoencefalitis (KME)
Krpeljni meningoencefalitis (KME) upalna je bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa. Infekcija tim virusom kod većine pacijenata uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima...
Samo u manjem broju zaraženih razvije se drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica. Klasična slika meningitisa odnosno encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.
Kako se zaštititi?
Protiv KME-a moguće je cijepiti se. Potrebne su tri doze cjepiva, nakon čega se razvija imunitet koji traje tri do četiri godine. Cijepljenje se preporučuje samo osobama koje su zbog prirode svojega posla često izložene prisutnosti krpelja.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporučuje osobne mjere zaštite:
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
2. Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela jer se na njih krpelji lakše zakvače.
3. Hodajte obilježenim stazama.
4. Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
5. Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) u spreju na nepokrivene i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (prema uputi proizvođača).
6. Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe ili ogledala radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer se krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) "šeta" tražeći pogodno mjesto za ugriz.
7. Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s tanjom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak).
8. Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može pokupiti krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
9. Otuširajte se po povratku iz prirode.
Što učiniti ako nađete krpelja na koži?
Ako ste uočili krpelja na koži, važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije veći je što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti pincetom u prvih nekoliko sati nakon uboda.
• Operite ruke, uzmite pincetu i prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom sami ili neka to učini netko od vaših ukućana zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
• Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem i sl.) niti paliti plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite, jer se on zbog toga grči i više izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.
• Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna, a najčešće je to već u roku od 7 dana, pojavi osip i/ili povišena temperatura i zimica.