U svijetu u kojem više ništa nije zadano, diplomacija Svete stolice jedina je koja komunikacijske kanale ima otvorene prema svima. O odnosima s Hrvatskom, o hrvatskom susjedstvu, slomu multilateralizma, ali i ulozi mlade, takozvane generacije Z, s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, šefom vatikanske diplomacije u Rimu, razgovarala je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV, Ivana Petrović.
Na pitanje o odnosu između Hrvatske i Svete Stolice, rekao je da je on izvrstan.
"Kako ste rekli, to je stalna izmjena posjeta. Imamo dobrog apostolskog nuncija u Zagrebu. Voljeli bismo kad bi Hrvatska vlada imenovala veleposlanika pri Svetoj Stolici. Prošlo je već više godina. Ali imamo izvrsnog otpravnicu poslova koji obavlja sjajan posao. Mislim da je Hrvatska vrlo prirodan partner Svetoj Stolici. Sjećate se da smo vrlo brzo priznali hrvatsku nezavisnost i davali smo sve od sebe da uvijek ostanemo zainteresirani za hrvatska pitanja i za život Crkve. Također i za aktivnosti države tijekom katkad izazovnih trenutaka", rekao je nadbiskup Gallagher.
Poručio je i da ne mogu biti ne zabrinuti kad pogledaju zapadni Balkan i utjecaj na Sloveniju i Hrvatsku.
"To je jedan od razloga zašto je Sveta Stolica uvijek poticala širenje Europske unije. Mislimo da je to vrlo pozitivno. I omogućiti zemljama zapadnog Balkana da nadvladaju neke teškoće. Također i pomagati njihovim stanovnicima da ostanu, jer u regiji vlada veliki imigracijski problem", objasnio je.
Posebno se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu.
"To je bio jedan od prioriteta mojih nedavnih aktivnosti, odlučio sam posjetiti sve zemlje u vašoj regiji. Da bih pokušao bolje razumjeti situaciju. I kako ste rekli, to je kompleksna stvarnost. Multietnička, multireligijska… Ali istovremeno zaista vjerujemo da to zaista predstavlja bogatstvo za regiju. Ali to zahtijeva velike napore u Bosni i Hercegovini. Na primjer, Sveti se Otac nedavno u govoru referirao na Daytonski sporazum. I mi još vjerujemo da te stvari imaju golemi potencijal.
Možda ih se ne ostvaruje na način na koji bi trebalo. Ali postoji mnogo prilično ozbiljnih problema i izazova, konstitucionalnih problema, ekonomskih problema i izazova… To stoga zahtijeva veliku pozornost. Mi smo do neke mjere svjesni da međunarodna zajednica može svoju pozornost obratiti na određeni broj problema.
A trenutačno je cijeli svijet, očito, jako zabrinut zbog rata u Ukrajini, očito zbog situacije na Bliskom istoku. Ovih smo dana posebno usredotočeni na Iran, na Gazu. I zato ljudi nemaju prostora, vremena ni volje pridati ono što smatramo nužnom pozornošću zapadnom Balkanu", poručio je nadbiskup.
Istaknuo je i da postoji šansa za obnovu u krizi multilateralizma i međunarodnog prava, ali uz mnogo napornog rada.
"Sveta Stolica i dalje čvrsto podupire multilateralni sustav. Smatramo da je to jedno od velikih postignuća razdoblja nakon 1946. I jako žalimo što je u ovom trenutku taj multilateralizam krhak i disfunkcionalan. A u nekim je dijelovima ugrožen, ali vjerujemo da ga se može obnoviti. A jedan od razloga, a to govorim u posljednje vrijeme, jest da bez multilateralnog sustava male zemlje nemaju pravoga glasa u međunarodnim odnosima", rekao je i dodao: "Bit će, ne nužno požderane, ali bit će pod velikim utjecajem velikih sila, da postoji šansa da će novi svjetski poredak o kojem ljudi govore biti svjetski poredak carstava. I sfera utjecaja.
I u tome će biti iznimno teško malim državama, državama u razvoju da imaju glas i da imaju mjesto za stolom".
UN je opisao kao slab i rekao da su mu potrebne reforme, posebno jer "mnogi ljudi vide da Vijeće sigurnosti ne funkcionira kako je bilo namijenjeno". Rekao je da je potrebno osnažiti Opću skupštinu jer u nekim od spomenutih kriza UN nije bio jedan od glavnih aktera.
Mirovni pregovori u Abu Dhabiju
Govoreći o pregovorima za mir u Ukrajini, rekao je da vjeruje da su oni važni i da mu je drago da se događaju, ali da možda u Vatikanu nisu toliko uvjereni u metodologiju
"Vjerujemo da Europa, jer riječ je o europskom ratu, mora imati glas, mora sudjelovati. I na kraju, kako će i članice EU-a vrlo brzo naglasiti, one su financijski podupirale Ukrajinu, i to prilično jako.
Ali istovremeno, u ovom trenutku u ratu, u ovom groznom ratu koji je uzeo tolike ljudske živote, ako se što može ostvariti putem tih pregovora, tako neka bude i tome ćemo čestitati. Ali mislim da se treba otvoriti i drugim "dionicima", poručio je nadbiskup Gallagher.
Na piranje o Trumpovom pozivu za Odboru za mir, rekao je da ga Vatikan još uvijek proučava.
"Cijenimo što je predsjednik Trump poduzeo inicijativu. Zabrinuti smo zbog utjecaja Odbora za mir na UN, na postojeću multilateralnu stvar. Također nas zabrinjava imaju li Palestinci dovoljno jak glas u toj organizaciji. Trebamo procijeniti te stvari te na kraju donijeti službeni odgovor na pozivnicu", poručio je.
Izazovi i "Gen Z"
"Generacija Z ima sve veći utjecaj. Malo je situacija u kojima ne čujete glas generacije Z. Nažalost, katkad imaju tendenciju kretati se u smjeru nasilja. To je očito jako negativno. Ali mislim da generacija Z ima glas, zaslužuje da je se čuje i sve će više biti ljudi koji će imati što reći i koji će imati utjecaja. I mislim da, ako će ne samo izazivati druge, starije, vođe, nego i izazivati sami sebe… Mislim da moraju razviti i samokritičan stav", rekao je nadbiskup i poručio da moraju međusobno razgovarati i prosuditi stvari.
"U svim politikama morate biti jako, jako oprezni oko toga kad svoje djelovanje temeljite na sloganima. Mislim da generacija Z mora pozvati samu sebe na dublje razumijevanje problema o kojima imaju tako čvrste stavove", savjetovao je mladima.
Istaknuo je i trenutni najveći izazov za vatikansku diplomaciju.
"Mislim da, vraćajući se na neke stvari koje smo rekli prije, mislim da nam je najveći izazov u igranju uloge da potičemo ljude da iskreno vode dijalog, da razgovaraju jedni s drugima. Trenutačno u svijetu imamo deficit povjerenja. Ljudi nemaju povjerenja", istaknuo je.
"Zašto? Zato što se vjerojatno boje stava drugih ljudi, drugih zemalja, drugih vođa. I vjerojatno ne prepoznaju potrebu da žive zajedno. Moramo razgovarati, moramo voditi dijalog. I moramo moći činiti kompromise jedni s drugima. I također moramo razumjeti da nije sve u materijalnom prosperitetu svijeta.
Da ljudi moraju biti duhovno nahranjeni. I to je nešto što Crkva mora shvatiti ozbiljno i mora to nastaviti. Mislim da to činimo, ali moramo to činiti bolje. Baviti se ljudima. I očito moramo biti svjesni svoje vlastite odgovornosti te da možemo biti dosljedni u onom što činimo i što kažemo", zaključio je nadbiskup Gallagher.
This browser does not support the video element.