U ponedjeljak počinju razgovori Vlade sa sindikatima i poslodavcima, a nakon toga zakoni idu u e-savjetovanje na 14 dana.
Radi se o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakona o radu, Zakona o državnim službenicima, Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi te Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.
Izmjene ovih zakona donijet će niz konkretnih promjena za građane.
Radnici u privatnom sektoru
Za radnike u privatnom sektoru izmjene zakona značit će da će u starosnu mirovinu moći ići sa 65 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža. Ako žele u prijevremenu mirovinu, to će moći učiniti u dobi od 60 godina i s 35 godina staža.
U tom slučaju će se mirovina za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja trano umanjiti za 0,2 posto, odnosno za 12 posto ako u mirovinu ode pet godina prije ostvarenja uvjeta za punu mirovinu. Ako je radnik skupio 41 godinu mirovinskog staža u efektivnom trajanju i ima 60 godina, moći će ići u punu mirovinu bez penalizacije.
Budući da će se Zakon o radu mijenjati, Vlada će onim radnicima koji to žele omogućiti da rade nakon navršene 65. godine. Dosad je Zakon o radu omogućavao rad i nakon 65. godine ako se radnik tako dogovori s poslodavcem, a izmjene Zakona o radu će omogućiti da svi oni koji žele raditi nakon 65. godine, to mogu bez posebne dozvole poslodavca. Vlada će u Zakonu samo definirati dobnu granicu, koja će vjerojatno će iznositi 68 godina, ali o tome će se tek dogovarati sa socijalnim partnerima u ponedjeljak.
Također, u slučaju da radnik želi ostati raditi nakon 65. godine, a poslodavac nema potrebu za njim, morat će mu isplatiti otpremninu za godine koje je još mogao provesti na poslu.
Žene
Što se tiče žena, Vlada je htjela izjednačiti dob umirovljenja za žene i muškarce do 2033. godine na način i muškarci i žene idu u mirovinu sa 67 godina. Trebalo je biti određeno i prijelazno razdoblje po kojem bi žene u mirovinu išle sa 65 godina. Vlada je u zakonu naznačila da to prijelazno razdoblje završava 2026. godine.
No, prema zahtjevima sindikata prijelazno razdoblje stjecanja prava na starosnu mirovinu sa 65 godina za žene završava 2029. Tada svi odlaze u mirovinu sa 65 godina. U ovom su trenutku žene u povoljnijem položaju od muškaraca i u starosnu mirovinu idu sa 62 godine i četiri mjeseca te najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Državni i lokalni službenici i namještenici
Prema sadašnjem Zakonu o državnim službenicima, njima služba prestaje po sili zakona kada navrše 65 godina i imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža.
Sada se planira da i državni službenici mogu raditi i poslije 65. godine, do 68. godine, bez dozvole čelnika tijela. Ako za njima nema potrebe nakon 65. godine, onda će im se morati isplatiti i otpremnina. I o tome bi se u ponedjeljak trebalo razgovarati sa sindikatima, a onda bi paket zakona trebao ići u javnu raspravu na dva tjedna.
Liječnici i medicinsko osoblje
Iako liječnici i ostalo medicinsko osoblje i sada mogu raditi dulje od 65. godine, to je moguće samo uz suglasnost ravnatelja i upravnog vijeća te potpis ministra.
Prema informacijama iz Ministarstva zdravstva, pretpostavlja se da će se izmjenama zakona ići u smjeru da liječnici mogu, ako žele, raditi do 68. godine bez posebnih dozvola šefova i ministra. Nakon toga, ako i dalje postoji potreba za njima, liječnici i medicinsko osoblje mogli bi raditi do 70. godine, no u dogovoru s nadređenima. Sindikati se s takvim planom slažu, no upozoravaju da se to mora formulirati tako da liječnici rade i nakon 65. godine samo ako postoji potreba za službom, ali da pritom ne ispaštaju mladi liječnici.
Učitelji, nastavnici i sveučilišni profesori
Zakon o odgoju i obrazovanju definira da učitelji i nastavnici u mirovinu idu sa 65 godina, a mogu nastaviti raditi samo do kraja školske godine ako u toj godini navršavaju 65 godina, odnosno do 31. kolovoza.
S druge strane, ravnatelji mogu dovršiti svoj četverogodišnji mandat i ako napune 65 godina. Zasad je u planu da i oni mogu raditi nakon 65. godine, no u Ministarstvu znanosti i obrazovanja ne znaju još što će se konkretno mijenjati u Zakonu, doznaje Jutarnji list.
Također, sveučilišni profesori mogu ostati raditi i nakon 65. godine ako za njima postoji potreba te ako “udovoljavaju kriteriju izvrsnosti” koji određuje Nacionalno vijeće za znanost. Odobrenje se izdaje na dvije godine, s mogućnošću produljenja za još dvije godine. Ako i nakon tih produljenja učilište ima potrebu za određenim profesorom, u tom ga slučaju mora platiti iz vlastitog budžeta.