Izmjenama Zakona o poljoprivredi omogućuje se pravovremena primjena odobrenog nacionalnog strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike vrijednog 3,75 milijardi eura, čija primjena počinje 1. siječnja. Ujedno se pravno uređenje ekološke proizvodnje i njezina označivanja usklađuje s posljednjim izmjenama pravne stečevine EU-a, uvodi novi upisnik posjednika žitarica, uljarica i njihovih proizvoda.
Uoči rasprave o izmjenama u Saboru nekoliko je zastupnika zatražilo stanku kako bi upozorilo na probleme s kojima se susreću domaći poljoprivrednici.
''Poljoprivrednici, za razliku od dugih građana, nemaju pravo žalbe. Načelnici općina koji raspolažu zemljištem koje je jamac za opstanak manipuliraju njime u političke svrhe jer znaju da se prijavitelji ne mogu žaliti'', upozorila je Ružica Vukovac iz Kluba Za pravednu Hrvatsku.
Mostov Marin Miletić ponovno je govorio o problemima s kojima se susreću pčelari te kazao da'' oko 4000 do 4500 pčelara, što je polovica registriranih, ne želi svoje najintimnije tajne podatke o proizvodnji meda davati privatnoj udruzi građana Hrvatskom pčelarskom savezu (HPS), čiji članovi ne žele biti''.
Nemaju problema s time da te informacije skupljaju nadležna ministarstva, ali ne žele Savezu davati podatke te će, najavio je Miletić, zatražiti zaštitu pred Ustavnim sudom.
Koliko je ''važno pogoditi mjere koje će osigurati produktivnost i konkurentnost domaće poljoprivrede te joj pomoći da se lakše nosi s klimatskim promjenama'', kazala je SDSS-ova Dragana Jeckov.
''Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjan je 15 puta jer su zemlju dobili oni koji su njome mešetarili, a ne oni koji žive od nje'', rekao je Davor Bernardić iz Kluba Socijaldemokrata. Prozvao je Vladu da pogoduje stranim trgovačkim lancima, koji uvoze hranu dok domaća proizvodnja propada te zaključio da zakon o kojemu se raspravlja neće riješiti ključne probleme s kojima se hrvatski poljoprivrednici susreću.
Nezavisna Marijana Petir istaknula je da su izmjene Zakona o poljoprivredi nužne da se hrvatski nacionalni okvir uskladi s europskim: ''Za sljedeće programsko razdoblje imamo pet milijardi eura i trebamo ga utrošiti na pravi način da podignemo konkurentnost naše poljoprivrede.''
''Ako smo mi tako jaki igrači kao što ste rekli, kako to da u jednom lancu trgovina za kućne ljubimce, prvenstveno za glodavce, travu uvozimo iz Austrije, piljevinu iz Mađarske, a mješavinu žitarica iz Italije'', zapitao je Davor Dretar iz Domovinskog pokreta državnog tajnika Tugomira Majdaka, koji je predstavio zakonske izmjene.
Majdak je na to odvratio kako on nije rekao da je Hrvatska poljoprivredna velesila, ''već da ne bi bili spremni za konkurentnu utakmicu na bilo kojoj razini hrvatski poljoprivrednici kada ne bi mogli koristiti izdašne europske potpore''. Kazao je da kada je riječ o spomenutom tržišnom dijelu, ''ima informacije kako se i određeni domaći proizvođači profiliraju u tom dijelu i da su počeli proizvoditi i verzirati se u tom segmentu''.
Socijaldemokrate zanima zašto nam se povećava uvoz hrane, unatoč velikim izdvajanjima za poljoprivredu.
''Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija''
Zašto je tako, zašto ste dopustili stranim trgovačkim lancima da rade što hoće? Hrvatska je pod paskom stranih trgovačkih lobija koji ovdje ostvaraju ekstra profite, kazao je Bernardić.
I Ivan Kirin (HDZ) upozorava na rast uvoza hrane. Problemi koji prate poljoprivredu s godinama su se produbili, posebno ulaskom u EU, porastao je uvoz hrane, upozorio je zastupnik i poručio da strategiju prema poljoprivredu treba mijenjati, da je prehrambena samodostatnost jamac neovisnosti.
Majdak kaže da je po službenim podacima, ''prošlu godinu obilježio indeks povećanja vanjskotrgovinske bilance vezano za poljoprivredne i prehrambene proizvode''. Naša je strateška odrednica povećanje obujma proizvodnje u strateškim sektorima, prije svega u stočarstvu, istaknuo je.
Kako bi se poljoprivrednici snašli bez potpora?
Osim onih koji sve znaju o nogometu, u Hrvatskoj je puno i onih koji sve znaju o poljoprivredi, a neki drže da poljoprivrednicima ne bi trebali davati potpore, nego sve prepustiti tržištu, kazala je Petir zapitavši se kako bi se snašli bez potpora.
Definitivno bi bili manje konkurentni za utakmicu, odgovorio je Majdak.
Marijan Pavliček (HS) pozdravlja planirano povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom sa sadašnjih oko sedam posto na 14 posto, no zanima ga što je s ukupnom proizvodnjom u odnosu na ostale europske zemlje.
''U donjoj smo razini prosjeka, ali nismo pri dnu'', kazao je Majdak, navodeći da ''naš output'' iz godine u godinu raste. Lani je iznosio 22,6 milijardi kuna, i u odnosu na prethodnu godinu je povećan, no ne mislimo se zanositi pozitivnim trendom u jednoj godini, ciljamo da do 2030. ukupni output bude 30 milijardi kuna godišnje, naglasio je državni tajnik.
Što ulazak u Schengen i eurozonu znači za poljoprivredu?
HDZ-ovi zastupnici hvale velik broj zaštićenih hrvatskih proizvoda, čak 38, a Stipana Šašlina zanima kako će se skori ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, odraziti na našu poljoprivredu.
Predloženim izmjenama omogućit ćemo poljoprivrednicima već od 1. siječnja korištenje novih intervencija, za razdoblje od pet godina na raspolaganju je omotnica od 3, 8 milijardi eura, kazao je državni tajnik.
HDZ-ovim zastupnicima Ankici Zmajić i Darku Soboti odgovorio je da imamo 23 proizvođačke organizacije, da se organizacije koje su registrirane kao udruge mogu do 2027. preoblikovati u drugi pravni oblik čime postaju konkurentnije i prihvatljivije za nove investicijske mjere.
Treba poticati nabavu od lokalnih proizvođača hrane
Zastupnici su opetovali i da treba poticati nabavu od lokalnih proizvođača hrane izražavajući nezadovoljstvo rastom uvoza.
Vukovac smatra da poreznim olakšicama treba poticati da ugostitelji kupuju od lokalnih proizvođača. Ugostitelji kažu da mali proizvođači nemaju kontinuitet u proizvodima, a zapravo im se "ne da zvati" pojedinačno proizvođače već im je lakše sve što trebaju naručiti na jednom mjestu, rekla je.
Na potrebu potpore lokalnim proizvođačima hrane ukazao je i Miletić navodeći da primjerice Nacionalni park Plitvička jezera kupuje manje od 10 posto domaćih proizvoda: ''Kada tamo dođete, jedete rumunjsko janje''.
Besplatne obroke za školarce također bi trebalo nabavljati od lokalnih proizvođača, istaknula je GLAS-ova Anka Mrak Taritaš, a s njom se slaže i Petir: ''Interes nam je da se u hrvatskim školama li i drugim javnim ustanova doprema hrvatska hrana jer time pomažemo hrvatsku poljoprivredu a ne ono što stiže iz uvoza''.
Nikša Vukas iz Kluba Socijaldemokrata istaknuo je da u proizvodnji hrane Hrvatska nije samodostatna i da su trgovački lanci to dobro iskoristili: ''Trebali bismo naći način kako poticati domaće poljoprivrednike''.
''Gase se domaće šećerane pa na policama imamo španjolski i slovenski šećer samo ne hrvatski'', rekao je Dretar, a Bojan Glavašević iz Kluba zeleno-lijevog bloka ilustrirajući probleme u stočarstvu kazao je da se danas praktički nigdje ne može naći slavonska šunka jer su svinje uglavnom iz uvoza i ljudima se ne isplati držati domaće svinje.
U petak, 16. prosinca, Sabor će izvanredno zasjedati, te glasovanjem o brojnim točkama, među kojima su obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM, ustavne promjene te izmjene Zakona o radu, zaključiti ovogodišnji rad.
Sabor redovito zasjeda od 15. siječnja do 15. srpnja te od 15. rujna do 15. prosinca, a izvan tih tih rokova zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH te većine svih zastupnika.
Ovoga puta izvanrednu sjednicu tražila je Vlada kako bi Sabor razmotrio i glasao o Prijedlogu strategije digitalne Hrvatske do 2030. te o izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o poljoprivredi.