Tlo je pržilo 37 u hladu, onako naglo, nakon nekog kasnog proljeća koje je više sličilo na bablju jesen - hladnu i kišovitu. Ali s tim vrućinama stigla je i dobra vijest, pa su i klima uređaji nafrljeni malo jače, dopustili smo si na mršave kućne budžete i tu raskoš. Jer stiže nam mogućnost jeftinije struje.
>> Ministarstva, Vlada, Pantovčak - svi žele struju od Slovenaca!
E, draga naša Europska unija, divno naše poglavlje 8 tržišnoga natjecanja. U Hrvatsku dolazi jeftiniji slovenski distributer, HEP prestaje biti monopolist, a ima još konkurenata. Izbor jeftinijeg distributera električne energije građani će moći obaviti telefonom. Ulaskom u Uniju popušta i dio porezne politike. Ali zato fiskalne blagajne stižu na tržnice.
Gospođa Nada svoje provodi dosljedno. Nema u nje trte mrte, ladice godinama punjene po sistemu 'ajd bajo, pusti mene, dogovorit ćemo se za taj porez za večerom' - postaju sve tanje. Samo još da krene u naplatu onih s Linićeve liste. Od fiskalne blagajne na placu amnestirane su kumice koje prodaju ono što same proizvode. Svi ostali moraju se fiskalizirati.
Eto premijer nam je prvi put u mandatu otvorio neki proizvodni pogon. Fer je bilo što je kazao da ima odmak od tih stvari, ali se onda pitamo, tko u tom smislu kontrolira za to zadužene ministre koji po pitanju vizije i strategije gospodarskog razvoja vrludaju - rekli bi Dalmatinci - ko cipli u portu. Dalmatinci s hrvatskog juga uskoro će odahnuti, a i mi skupa s njima. Projekt Pelješkog mosta bit će odlučen do 18. srpnja. Još se ne zna hoće li most biti klasični ili viseći. Sve će ovisiti o novcu.
>> Europska komisija: Još je rano spekulirati o predstudiji izvodljivosti
Vruć dan nije bio prepreka da se u Zagorju zelenom uprizori nešto tipa što su bili naši stari. Simpatično rekonstruira život grofova i podanika, malo oživi miris starih kurija koje vape za obnovom. Volimo mi prošlost samo na različite načine. Onu daleku predstavljamo kao dio svoje baštine i europskog identiteta, a onu bližu stalno oživljavamo, špricamo joj formalin u vene, i lijepimo ledom da se do kraja ne raspadne. Kao da se za njom žali, kao da je bila dobra, a znamo da nije. To je ta hrvatska podvojenost koja buni suvremenu Europu. Buni je i ljuti. Bizantizam kojeg je kao sociopolitološki pojam nedavno spominjao premijer - pokazao se u svom punom sjaju.
Raditi jedno, misliti drugo, a govoriti treće. 10 dana prije EU pristupanja Sabor je na prijedlog Vlade odlučio izmijeniti zakon preuzet pregovorima u poglavlju 23. I to u njegovom najosjetljivijem dijelu - mehanizmu jedinstvenog europskog uhidbenog naloga koji je ugrađen u Ustav. I to bez konzultacija s Bruxellesom. Nalog se odnosi na Josipa Perkovića, nekadašnjeg agenta službe državne sigurnosti koju kolokvijalno i danas zovemo Udba. A potom i hrvatskog obavještajca. On je pred njemačkim sudom optužen za organizaciju ubojstva nekadašnjeg komercijalnog direktora Ine Stjepana Đurekovića. Đurekovića je jugoslavenska tajna policija likvidirala u Njemačkoj 1983. godine. Slučaj Perković nadmašio je sebe samog. Sve je poprimilo oblik neke Hoover priče.
>> Milanović: Zanima me što je DORH radio u vezi slučaja Perković od 2005. do 2008. godine
Predsjednik svjetske sile u kojoj se Hoover ucjenjujući političare godinama držao na čelu FBI-a govorio je pred Brandenburškim vratima, simbolom pada komunizma. U času dok je jedan poluobrazovani Snowden iz Hong Konga razotkrio sve slabosti američkog obavještajnog sustava, što svjetskoj velesili baš ne služi na čast. Cijeli svijet se svodi na borbu novih hladnoratovskih oblika.
>> I to što prije: SAD zatražio od Hong Konga Snowdenovo izručenje
U Brazilu već tjednima prosvjedi koje - zanimljivo - predvodi mlađa i obrazovanija generacija. Siromašnih u čije se ime prosvjeduje na ulicama baš i nema. Privid je to hrabre subverzivne inteligencije koja štiti slabije. A u stvarnosti je to refleks dugog i temeljitog rada ruske diplomacije koji je svojim teološkim strujanjima podržavala čak i brazilska Katolička crkva. Svijet se stubokom mijenja, karte se preslaguju, stvaraju se savezništva koja su donedavno bila iluzija.
A u nas i dalje stare priče na stari način. U šumi Brezovici obilježen je dan antifašističke borbe.
>> Josipović: Neki žele mijenjati povijest kao da je to računalna igra koja se može resetirati
Ono što je znakovito na domaćoj proslavi dana antifašizma, najvrednije tekovine suvremenog svijeta - jest retorika. Govori su izgledali manje više poput onih od prije 40 godina. U vremenu kad nas je službena povijest učila da je narod Hrvatske ustao pod kraj srpnja u ličkom selu Srbu. A borba građana tadašnje Hrvatske protiv fašizma počela je mnogo ranije od 22. 6. 1941. Hrvati su protiv talijanskih fašista prvi put ustali u Istri 1921., u vremenu kad Europa taj pokret nije doživljavala, niti slutila koje joj zlo dolazi. Iako su fašisti na vlast došli godinu poslije - ustanak u Hrvatskoj - povjesničari smatraju prvim antifašističkim ustankom u svijetu.
S mnogo vrućine i u klimatskom i političkom smislu Hrvatska je sve bliže ulasku u Uniju. Mladi će moći tamo studirati, a vraćat će se kao diplomanti koji su za studija učeći bili i dio drugih kultura, obično velikih, davno demokratskih s visokim stupnjem samopoštovanja, čuvanja tradicije i poštovanja vlastita identiteta. To su kategorije koje Hrvatskoj, kao mladoj demokraciji turbulentne povijesti još uvijek nedostaju. Sljedećeg tjedna malo će osvježiti pa se nećemo topiti skupa s visokim gostima na svečanosti ulaska u Uniju.
>> OTKRIVENI DETALJI: Evo čime će Hrvatska iznenaditi građane!
Za kraj idemo u Stonehenge - ljepotu ljetnog solsticija, najdužeg dana u godini, kamenog zdanja čija je arhitektura još misterij. Sutra je Ivandan i večeras će diljem Hrvatske gorjeti krjesovi. Čuvajući vam miran san u čaroliji ivanjske noći.
>> FOTO Šamani, druidi, mistici i entuzijasti tradicionalno dočekali ljeto na Stonehengeu
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook