prijeđene granice benignosti?

Uhljeb: Riječ koje nema u hrvatskom jeziku, a širi se bez kontrole "podlo, nisko i odvratno"

1/4 >> Pogledaji ovu galeriju
Galerija
Riječ uhljeb obilježava prostor društvenoga života i medija. Ekonomski i politički analitičar Željko Ivanović objašnjava prostranstvo riječi uhljeb te koje su poslijedice njenog korištenja kao jezične strukture, ali i društvene etikete.

Uhljeb je riječ koja je prije nekoliko godina u modu ušla preko društvenih mreža, a lansirali su je zagovornici slobodnog tržišta. Brzinom munje postala je dio javne komunikacije, pri čemu nitko više ne bira koga njome žigoše, niti propituje tko je za postojanje uhljeba uopće odgovoran.

Riječ je to koju ne prepoznaje hrvatski jezik. Ekonomski i politički analitičar Željko Ivanković tvrdi da su za riječ odgovorni političari. Dodaje da je napad išao na one koji su se uhljebili, ali da se zanemaruje da ih je uhljebio netko drugi.

Stanje javne diskusije otelo se kontroli prije svega zato što kovači te riječi ne usmjeravaju diskusiju niti se smatraju odgovornima za njeno širenje. Tako se ona širi i na one koji s tom riječi veze nemaju. Etiketiranje se, nošeno eksplozivnim razvojem društvenih mreža, pretvorilo u hajku.

Ivanković kaže kako hajka uvijek ima vođu, nekog tko vikne, nekoga tko pokaže prstom. "Taj je odgovoran više" tvrdi te dodaje da je "masa često nošena. Stvaraju se sljedbeničke sobe i prostori, što je slično raznim kultovima, i upravo tako se i uspoređuje".

Da je stvar davno prešla granice benignosti potvrdili su komentari slučaja ubijene socijalne radnice. Bili su degutantni. Ivanković ističe da se riječ zloupotrebljava s namjerom i to "podlo, nisko i pomalo odvratno".

"Uhljeb je bio svatko tko je imao veze s javnim sektorom, a onda su među promotorima kritike uhljeba nađeno oni koji imaju vrlo ozbiljne veze s javnim sektorom" objašnjava Ivanković.

Etiketiranje je zato uhljebe podijelilo na one dobre i one loše, a i odgovornost je pojedinačna kategorija. Postoje ljudi s utjecajem te ljudi s integritetom, dignitetom. Odgovornost je na njima da kažu. Tako barem tvrdi naš sugovornik.

"Kad postoji problem u javnom sektoru, a postoji i u privatnom, i u njemu ima uhljeba, neracionalnih službi, izrabljivanja, napada na korisnike, zloupotreba pozicije, zaboravlja se hijerarhija" zaključuje.

Zbog svega toga stradaju ljudi na najnižim razinama, pri čemu se zaboravlja tko je odgovoran. Jer, uhljebi nisu stvorili sami sebe. Stvorili su ih političari, akademici, intelektualci, profesori, novinari, poduzetnici… Svi smo dužni preuzeti odgovornost za društvene anomalije. No, problem je što mnogi potiču atmosferu linča. A to je već pitanje sredine i načina na koji se nosimo s anomalijama.

Priča nam i kako je jedno od njegove djece krenulo u osnovnu školu u Australiji, te kako je jedna od stvari koje ih uče da kada je netko nasilnik, kada se ne može suzdržati, druga djeca ga izoliraju. "Od njega se okrenu, ne sukobljavaju se, ne mijenjaju ga" govori nam Ivanković

Treba li uopće reći što je doživio kada se vratio u domaju? Dijete koje je razbilo školski prozor postalo je zvijezda. I to je suština svih naših problema. Jer, problem nisu isključivo uhljebi. Problem su i svi kovači te riječi uvjereni da imaju moralno i svako drugo pravo etiketirati koga i kada žele, stavljajući sebe u poziciju moralne vertikale. Ako nekoga ne poznajemo, ne znamo doista kakav je. Ne znamo je li uhljeb. Pa umjesto da ga žigošemo, kako bi bilo da najprije promijenimo sebe? Svoje uvjerenje o pravu da etiketiramo. Jer, za sve uhljebe ovoga svijeta odgovorni ste vi. Ja. Mi.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!