Zakonskim se prijedlozima, između ostalog, uređuju pravila komuniciranja takozvanih utjerivača dugova s dužnicima.
Utjerivači tako građane više ne smiju zvati kad god im padne na pamet, smiju to činiti isključivo radnim danom od 8 do 20 sati. Ne smiju dužnika uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede ili dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.
Raspravu u Saboru pratio je reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić koji je kazao da, pita li se oporbu, to nisu značajne promjene za građane. Krešić je razgovarao sa saborskim zastupnik i nekadašnjim ministrom financija Borisom Lalovcem.
"Nažalost, Vlada je donijela samo ovu direktivu jer ju je morala donijeti jer ju je Europska komisija donijela samo zato da bi dužnicima mogli poslati obavijest da su dužni. To je najveći iskorak, nažalost, 2023./2024. godine, da će dužnik napokon dobiti obavijest i da će ga se zvati jedanput mjesečno.
Suština se ne mijenja, suština je ostala ista da ćete postati vječiti dužnik, vječna renta, kamatne stope rastu, zatezna kamatna stopa i prema građanima raste jer je Europska središnja banka povećala stope, nije se dirala glavnica", komentirao je Lalovac i dodao koje je rješenje SDP-a.
"Već je bilo rasprava u Saboru, Zakon o obveznim odnosima, gdje smo rekli kako se treba mijenjati redoslijed naplate, da ne mogu prvo biti kamate, pa razni troškovi, pa tek onda glavnica jer većina građana ne dođe do glavnice.
Mi smo tražili da dužnik koji zapadne u određene probleme počne vraćati glavnicu. Vlada se tu oglušila, rekli su da je to remećenje dosadašnjih odnosa koji su, ajmo biti iskreni, bili su nepovoljni i za vjerovnika, a o dužniku da ne govorimo. Vraćani su višestruki iznosi i bilo je vječno dužničku ropstvo. Nažalost, ovim današnjim direktivama ostalo je sve isto", naglasio je Lalovac.
Upitan je kakva je praksa drugdje. "Kada dođe pet milijardi eura kapitala iz Europe, na tržište u Hrvatskoj, ne ulažu u proizvodnju, radna mjesta, nego ulažu u dugove što znači da je taj kapital iz Europe prepoznao da se u Hrvatskoj može trgovati dugovima nečijom nesrećom, nečijim problemima. Kada Vlada ne reagira, da kaže 'ne, to ne možete raditi kod nas'.
To nije došlo bezveze pet milijardi eura tu kod nas, a ne negdje drugdje, Znate zašto? Zato što u Hrvatskoj mogu, zato što u Hrvatskoj te agencije su zapravo i napravile da su podaci preko tristo tisuća građana izašli vani. Dobili su ogromne kazne. Oni u svojim zemljama poštuju zakone, u Hrvatskoj rade što ih je volja i nažalost, ovim današnjim izjavama, nije ih se ograničilo da ne mogu raditi što žele", rekao je za kraj.
Rasprava u Saboru
HDZ-ova zastupnica Grozdana Perić rekla je u Saboru kako se izmjenama zakona cjelovito rješava probleme potraživanja kao i sva pitanja koja su vezana uz kupoprodaju i servisiranje potraživanja, bez da se bilo koju stranu dovede u nepovoljniji položaj.
Istaknula je i da će se sada tvrtke koje se bave naplatom potraživanja, morati licencirati, a one koje su iz bilo kojeg razloga bile kažnjavane, za njih će biti i dodatnih kriterija.
Perić je kazala i da sada kreditne institucije imaju obvezu na sve potrošačke kredite, a ne samo stambene, potrošaču ponuditi mjere za olakšavanje mjera otplate kredita prije sklapanja ugovora o kupoprodaji kredita te prije aktiviranja instrumenata osiguranja, a ne samo prije početka ovršnog postupka.
Također, postoji obveza dostave obavijesti o kupoprodaji ugovora o neprihodonosnom kreditu, što do sada nije bilo, te se uređuju i pravila komuniciranja agencija sa dužnikom.
Tako će agencije dužnike moći zvati jednom mjesečno isključivo radnim danom od 8 do 20 sati, a ne smiju ga uznemiravati na radnom mjestu, zvati mu poslodavca, susjede ili dolaziti kući bez izričitog pisanog pristanka.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.