Već drugi put u nekoliko dana stanovnike zagrebačke Trešnjevke probudila je poplava izazvana puknućem vodovodne cijevi na raskrižju Selske i Baštijanove.
Božja kazna, kako rekoše neki, ili ipak nebriga i stručni propusti - odgovore zna reporter Dnevnika Nove TV Andrija Jarak koji je razgovarao s Ivanom Halkijevićem s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
"Potres je jedan od utjecajnih parametara koji može uništiti vodoopskrbne cijevi. Mi smo radili jednu takvu procjenu", rekao je Halkijević. Upravo ta procjena rađena je za zagrebački potres i došli su do zaključka da se "sigurno može očekivati javljanje novih, pa i nekoliko stotina, puknuća na cjevovodnoj mreži". Najveći je problem što se ta puknuća nalaze ispod zemlje i nisu okom vidljiva pa ostaju neprimijećena dugo vremena.
Na najnovijem primjeru puknuća na Trešnjevci ne može se sa stopostotnom sigurnošću reći koji je krivac. "Po samom mehanizmu pucanja i obliku pukotine se može pretpostaviti koji je dominantan parametar koji utječe na pucanje cijevi. S obzirom na vremenski odmak od potresa, ovdje se vjerojatno ne radi o tome da je potres uzrokovao puknuće. Vjerojatno se radi o tlaku", objasnio je.
Cijevi koje su puknule stare su više od 50 godina. Kako možemo biti sigurni idućih 30 godina? "Nekakve apsolutne sigurnosti nema. Ono što treba napraviti je detaljan plan sanacije i izvedbe novih cjevovoda s tim da treba napraviti redoslijed prioritetnosti", istaknuo je Halkijević.
Postoji i model da se cijev uvuče u već postojeću cijev. "To je također jedan od načina izvedbe novih cijevi. Ne moraju se raditi zemljani radovi već se putem određenih metoda u cijev uvuče nova cijev. Manje je zemljanih radova, nema prekida prometa, manji su indirektni troškovi...", zaključio je.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr