Trovanje, protuzakonito ubijanje, hvatanje i trgovanje divljim životinjama – sve to su primjeri zločina protiv prirode, no i dalje ih se zanemaruju i premalo procesuira, često upozoravaju iz organizacija civilnog društva posvećenih zaštiti životinja.
Nekažnjavanje je često poziv ljudima da nastave ubijati i trovati divlje životinje što je nastavak stvarne prijetnje ne samo divljim vrstama, posebice supovima, nego i okolišu i javnom zdravlju. Trovanje je jedan od najvažnijih uzroka smrtnosti i smanjenja populacije brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta. Najčešći način trovanja divljih životinja je namjerno postavljanje otrovnih mamaca za ubijanje divljih grabežljivaca ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu nanijeti štetu stoci ili lovnoj divljači.
''Pored ciljanih životinja, stradaju i druge ranjive vrste jer je to neselektivno sredstvo za ubijanje životinja. Lešinari kao glavni čistači u prirodi, često postaju žrtve trovanja, bilo izravnim konzumiranjem mamca ili hranjenjem ostacima uginulih otrovanih životinja'', kontinuirano upozoravaju iz BIOM-a, jedne od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj, koja se bavi očuvanjem prirode, njezinim promicanjem i popularizacijom.
Pogubnoj praksi treba stati na kraj, a stručnjaci i aktivisti nadaju se da će velika pomoć u tome pored edukacije kao prevencije biti i procesuiranje kaznenog djela korištenja otrovnih mamaca i ubijanja divljih ptica procesuirano. Iz svakog slučaja zločina protiv prirode i okoliša, ističu, treba naučiti lekciju i raditi na tome da počinitelji zločina protiv prirode ne ostanu nekažnjeni. U tom kontekstu s Cipra stižu važne vijesti.
Zločin i kazna
Na Cipru je po prvi put izrečena kazna od 21.000 eura za trovanje i ubijanje divljih ptica, izvijestio je Vulture Conservation Foundation (VCF), međunarodna nevladina organizacija za zaštitu strvinara.
Trovaču je izrečena novčana kazna za prekršaj ubijanja divljih ptica uporabom otrova i prekršaj namjernog ubijanja i/ili hvatanja zaštićene divlje ptice. Obdukcija i povezane toksikološke analize lešina ptica otkrile su da su uginule od karbofurana, vrlo otrovne tvari zabranjene u Europskoj uniji od 2008. Kazna mu je izrečena prema odredbama Zakona o zaštiti i upravljanju divljim pticama i divljači, a ako ne plati kaznu bit će priveden sudu.
Na Cipru je od 2005. otrovan 31 sup, ostavljajući Cipar sada s populacijom od samo devet supova. Ciparska populacija se obnavlja pticama koje dolaze iz Španjolske u sklopu projekta LIFE with Vultures.
''Kazna predstavlja veliki korak naprijed koji će imati snažan učinak odvraćanja od trovanja i sličnih nezakonitih radnji, koje imaju razorne učinke na divlje životinje, posebice zaštićenog bjeloglavog supa, koji je visoko ugrožena vrsta na Cipru, ali i u Hrvatskoj'', istaknuli su iz BIOM-a.
Pogledaj na Twitteru
U prosincu 2021. ciparska Služba za lov i faunu (GFS) primila je alarmirajući signal s GPS odašiljača postavljenog na jednom od prugastih orlova koje su pratili. Zabrinjavajući podaci pokazali su da nešto nije u redu s orlom te je odmah mobiliziran tim koji je brzo posjetio točnu lokaciju, u blizini sela Dierona u okrugu Limassol. Po dolasku na mjesto događaja otkrili su da je GPS-om obilježeni prugasti orao mrtav, a u blizini su ležali leševi još jednog prugastog orla i jednog riđeg škanjca.
U suradnji s ciparskom policijom, GFS je brzo pokrenuo istragu kako bi ispitao sumnjive okolnosti na mjestu događaja i utvrdio što se dogodilo s tri mrtve ptice grabljivice, prikupljajući dokaze koji su na kraju povezali stradavanje ptica s jednom osobom. Ciparske vlasti slijedile su postupke definirane unutar Akademije za suzbijanje zločina protiv prirode (Wildlife Crime Academy - WCA), koja se bazira na najboljoj španjolskoj praksi u organizaciji VCF-a, regionalne vlade Andaluzije i španjolskog Ministarstva za ekološku tranziciju i demografski izazov.
''WCA podiže operativne kapacitete kompetentnih stručnjaka iz Europe i šire za učinkovito otkrivanje, upravljanje, istraživanje i kazneni progon incidenata protiv divljih životinja u svojim zemljama. Jedan od krajnjih ciljeva WCA je više procesuiranih slučajeva, više donesenih presuda i manje ubijanja divljih životinja u prirodi'', istaknuo je Jovan Andevski, voditelj programa VCF-a.
''Udruga BIOM je kao partner na BalkanDetox LIFE projektu zajedno s predstavnicima relevantnih državnih institucija (DORH, MUP, DIRH, JU…) sudjelovala na WCA. Pripremamo nacionalne WCA edukacije za prijenos znanja i podizanja svijesti o problematici trovanja te upoznajemo javnost s postupanjem u slučaju zločina protiv prirode u Hrvatskoj'', kazala je Nera Fabijanić, voditeljica projekta Balkan Detox LIFE ispred BIOM-a.
''Svi slučajevi trovanja moraju se temeljito istražiti kako bi se osumnjičeni identificirali i procesuirali. Javnost može pomoći u tim naporima prijavljivanjem takvih incidenata protiv divljih životinja nadležnim tijelima'', napominju iz BIOM-a.
Kako napreduje istraga Laurine pogibije?
Gotova dva i pol mjeseca su prošla otkad je na području Vinjana Donjih nađen ozlijeđeni bjeloglavi sup. Nesretna ptica je imala prostrijelnu ranu noge, a iako je smještena u specijalizirani centar za njegu preminula je zbog težine ozljeda dva dana kasnije.
Bio je to baš tužan kraj jer netom prije toga činilo se da se sreća osmjehnula Lauri, naime, samo nekoliko mjeseci prije nego će izgubiti život kod Imotskog, Lauru su početkom kolovoza od utapanja u moru spasili nautičari iz Slovenije te je uz još 11 bjeloglavih supova spašenih prošle godine bila na oporavku u Oporavilištu u Belom na otoku Cresu.
Do sada je u sklopu kriminalističkog istraživanja obavljeno više obavijesnih razgovora te je o svim prikupljenim saznanjima obaviješteno Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, a kriminalističko istraživanje se nastavlja, kazali su iz splitsko-dalmatinske policije za DNEVNIK.hr.
Da je postaja granične policije Imotski dostavila Državnom odvjetništvu posebno izvješće protiv nepoznatog počinitelja zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela uništavanja zaštićenih dijelova prirode iz članka 200. stavak 1. Kaznenog zakona/11, a izvidi su i dalje u tijeku kako bi se utvrdio počinitelj kaznenog djela, kazala je za DNEVNIK.hr glasnogovornica Općinskog državnog odvjetništva u Splitu Marina Pavić.
''U Hrvatskoj su prošle godine na kvarnerskim otocima 124 para supova imala aktivna gnijezda. Na 116 gnijezda praćena je uspješnost gniježđenja te je pronađeno 98 opernaćenih ptića. Ako se u obzir uzmu i gnijezda koja nije bilo moguće obići, brojka ptića je možda prelazila 100. Lani je otkrivena i nova lokacija gniježđenja na Cresu te prva lokacija na kopnu nakon više desetljeća odsustva – Učka'', istaknuo je za DNEVNIK.hr Goran Šikić iz BIOM-a.
Hrvatska čeka i Akcijski plan za zaštitu bjeloglavih supova, a da je proces izrade u tijeku, kazali su za DNEVNIK.hr iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je pridruženi partner BIOM-a na projektu LIFE SUPport i kroz njega bi trebalo usvojiti Akcijski plan. BIOM je, naime, s drugim dionicima izradio stručnu podlogu za prijedlog Plana upravljanja s akcijskim planom za zaštitu bjeloglavog supa u Hrvatskoj.
Plan je to koji ne smije ostati mrtvo slovo na papiru jer, kako je već rekao Šikić, danas je broj stanara u nekim većim zagrebačkim neboderima veći od ukupnog broja odraslih jedinki ove vrste u Hrvatskoj.