Dok će u Hrvatskoj čak doći do pojeftinjenja nekih artikala, poput vode, čokolade ili sladoleda, Europljanima će na policama biti dostupne i domaće delikatese.
Zbog povoljne cjenovne pozicije, najbolju priliku zasad imaju hrvatski čaj, jogurt i pršut. S druge strane, popriličan pad mogao bi se dogoditi u konditorskoj industriji, odnosno proizvodnji slatkiša, ponajprije zbog velike europske konkurencije koja ima i niže cijene.
No, zato hrvatski proizvođači pršuta ne moraju strahovati. Europa im je nedavno otvorila granice i ponovno dopustila izvoz u zemlje članice. Interes za domaći pršut je jako velik, pa pršutane bilježe porast. Jedna izuzetno uspješna, koja je proglašena šampionom u međunarodnoj konkurenciji, nalazi se u Vinjercu kraj Zadra.
>> Od ovih prizora zasigurno će vam narasti zazubice!
Ondje se među redovima pršuta zbrajaju samo vrhunski komadi. Obitelj Ćoza na samom je vrhu među dalmatinskim proizvođačima. Ne zaostaje ni ostatak Hrvatske. 'Toliko je kvaliteta napredovala da nemate pojma, čak su i brončanu medalju izbacili iz upotrebe', objašnjava proizvođač pršuta Slavko Ćoza.
Znaju zato i sami - kad proizvodnja postane životni poziv, uspjeh je neizostavan. Slavkova supruga Marija kaže da se ne može dogoditi da zatvori svoju pršutanu i kaže 'Doviđenja do sutra ujutro'. 'Toga nema! Moj muž noću misli što je s tim pršutima, je li zapuhala bura, treba li otvoriti prozore', objašnjava.
A upravo je bura najpotrebnija za kvalitetno sušenje. Zato su im snažni udari s Velebita najbolji suradnici. 'Kad vi navečer vidite na prognozi bura s tri strelice, znate ono, jednostavno ste sretni jer je to tako, jer je to ono što vama triba da biste dobili taj pršut', kaže Marija Ćoza.
Cijene ga i kupci, pa je posao urodio velikim uspjehom. Čak i proširenjem proizvodnog pogona, za što su osigurani novci iz europskih fondova. 'Po završetku projekta, ja se nadam, oko 3 milijuna kuna će biti povrat sredstava', kaže Slavko Ćoza.
Europa financira, Europa će i jesti. Nakon ponovne dozvole izvoza, dalmatinska delicija sve je traženija. 'Pršut ima najveću perspektivu. Baš zato što je kvalitetan i što se suši na tradicionalan dalmatinski način. I to je Europa prepoznala i čitav svijet', kaže još Slavko.
Zato bi hrvatski šampion mogao zauzeti i službeno mjesto u međunarodnoj gastro ponudi.
Da bi se što bolje probili na europsko tržište, hrvatskim pršutarima bit će potreban zajednički izlazak. Zato se priprema osnivanje zajedničkog klastera, pod kojim bi trebali biti istarski, dalmatinski i drniški pršut. S obzirom da se, uz slavonski kulen, radi o domaćoj deliciji, proizvođači očekuju još veći interes nakon službenog ulaska u Europsku Uniju.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook