Vatra je i ovoga ljeta gutala šumu uz našu obalu. Tisuće i tisuće hektara su opustošene. Na sreću ljudskih žrtava nije bilo, ali su štete goleme. I to sve zbog ljudskog faktora.
Više je požara usred turističke sezone namjerno podmetnuto. "Treba vidjeti motive koji iza toga stoje, ako je to podrivanje tursitičke sezone .. to već može ući u nekakav segment ili hibridnog djelovanja ili terorizma", kaže Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost.
Zovu ih piromanima, onima koji podmeću požare zbog poremećaja kontrole nagona. Uživaju promatrati kako sve gori. Jesu li baš takvi podmetali požare po Dalmaciji?
Bila je sredina srpnja, srce sezone. U apartmanskom naselju Medena u Seget Vranjici boravilo je čak 2500 turista. U blizini je prolazio muškarac. Zaustavio se, izvadio upaljač za cigarete i zapalio vatru. Palio je i kraj autokampa gdje je boravilo 1900 gostiju. Požari su odmah buknuli. Ana Malbaša Major, reporterka Provjerenog, je razgovarala s osobom koja ga poznaje.
Palio još 2013.
"Znam ga iz sela. Imao je dosta teško djetinjstvo i odrastanje. Mater mu je počinila suicid, odnos s ocem mu je bio svakakav. 2013 je počinio prvi požar nakon čega je uhvaćen i nešto je odslužio o zatvoru", ispričao je njegov poznanik, dodajući da nakon toga nije bilo težih incidenata. Osim što je viđan u pijanom stanju.
"Zna se često napit i zna satima sjedit na jednom mjestu. Sjedi i razmišlja o ko zna čemu. Povučen je lik, nije sad da ga čuješ. Sigurno mu je alkohol dao snage da napravi tako nešto nepromišljeno kraj hotela, zapalit, toliko ljudi ugrozit", kaže
Niti mjesec dana od tog požara još je jedan stariji muškarac napravio slično. Početkom kolovoza je prvo u Neoriću izazvao požar, a potom u mjestu Klis, na predjelu Kočinjeg brda. Provjereno je razgovaralo i s njegovim dobrim poznanikom. Tvrdi da se unatrag mjesec dana promijenio zbog ozbiljnih zdravstvenih problema.
Curila mu je krv
"Njemu je iz čista mira išla krv 10, 15 dana, na kraju su mu oticale noge. On je govorio bit će lako, bit će lako... i jednostavno je pukao čovjek. On je jednostavno obolio", ispričao je njegov poznanik.
Vatrogasci su požar gasili satima tog 9. kolovoza. I njega je splitska policija brzo otkrila.
Izazivanje požara se ovisno o posljedicama koje uzrokuje može okvalificirati kao prekršaj ili kazneno djelo. Oba su muškarca kazneno prijavljena i određen im je istražni zatvor. Tereti ih se da su namjerno doveli u opasnost život i imovinu općepoznatom radnjom i sredstvom. I to im nije prvi put.
"Bitno je obilježje da je u opasnost doveden život ili tijelo ljudi odnosno imovina većeg opsega. Znači, nije potrebno za ostvarenje tog kaznenog djela da je nastupila i neka teža posljedica. U slučaju namjere predviđena kazna zatvora je od šest mjeseci do pet godina", kaže Ivan Crnčec, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa..
Izazove li se takav požar iz nehaja, predviđene kazne su manje. A učini li se u stanju neubrojivosti, obvezno je psihijatrijsko liječenje.
Nadica Buzina, pročelnica Zavoda za forenzičku psihijatriju Dr. Vlado Jukić, kaže da se takvi ljudi liječe po rješenju suda i to liječenje po sadašnjem zakonu može trajati toliko dugo koliko bi bila zapriječena kazna za to kazneno djelo da oni nisu bolesni.
Ona u svojoj karijeri, kaže, još nije liječila osobu koja ima izoliran poremećaj piromanije.
Vrlo, vrlo rijedak poremećaj
"Piromanija je ustvari psihički poremećaj, vrlo, vrlo rijedak kod kojeg osoba koja boluje od toga poremećaja ima potrebu stalno biti negdje blizu vatre, zapaliti vatru, ima nekakvo uzbuđenje prije nego dolazi do tog paljenja vatre, pa onda voli se motati tamo gdje se događaju nekakvi požari ili vatrogasci, općenito su nekakve stvari koje su povezane s vatrom, a onda nakon tog paljenja osjeća nekakvu relaksaciju. Prave piromanije se vrlo, vrlo rijetko vidi", kaže Buzina.
I iako se u javnosti čim netko zapali vatru i izazove požar kaže da je piroman, na Zavodu za forenzičku psihijatriju su detektirane psihičke smetnje koje učestalije mogu do toga dovesti. Jedna od njih je alkoholizam.
"Osobe koje konzumiraju alkohol često puta iz te ovisnosti mogu napraviti razna kaznena djela koja mogu biti jako nasilna, i mogu napraviti kaznena djela koja onda izazovu groznu materijalnu štetu. Usto susrećemo još jednu komorbidnu dijagnozu, osobe koje su nešto skromnijih intelektualnih kapaciteta", kaže Buzina.
Prema službenim podacima MUP-a i Ministarstva pravosuđa, do 1. kolovoza je evidentirano 1737 požara na otvorenom prostoru. U 21 slučaju je utvrđeno da su nastali kao posljedica počinjenja kaznenog djela, a bio je 71 prekršaj.
U prvih 7 mjeseci hrvatski sudovi su donijeli odluku u 21 predmetu. U 17 slučajeva je izrečena kazna zatvora - 13 uvjetnih i četiri bezuvjetne kazne. U tri slučaja određena je mjera psihijatrijskog liječenja. Izrečena je i jedna odgojna mjera.
Iz podataka je vidljivo da je rijetkost da je psihički poremećaj koji osoba ima doveo do podmetanja požara. Vidi se i da oni koji požar podmeću namjerno i svjesno, čak i kad nije stradala imovina većeg opsega, završavaju u zatvoru.
Sumnja se stoji li uopće piromanija kao takva iza požara u Neoriću, na Klisu i u Seget Vranjici.
Općinski vijećnik u Segetu, Ante Barada, pokazao je ekipi Provjerenog mjesto gdje je večer prije požara kraj Medene, buknuo još jedan požar. Riječ je o parceli koja je u vlasništvu njegove obitelji.
"Imamo bitku za koncesijska odobrenja. Mi smo se pojavili kod jednog hotelijera na prezentaciji jednog projekta nakon čega su i krenuli određeni problemi, pa i ovaj požar. Možda je netko povezao nas sa hotelijerima i to mu se nije svidjelo", kaže Barada.
Cijeli prilog Provjerenog pogledajte u videu.