Prije nešto više od tjedan dana na ulicama talijanskog grada Ladispolija, 50-ak kilometara od Rima, lav je pobjegao i cirkusa, a građani su pozvani da ostanu u kućama.
Bježanje životinja iz cirkusa nije rijetko i može biti itekako opasno. U europskim cirkusima u posljednje 24 godine zabilježeno je 478 incidenata u kojima je sudjelovalo gotovo 900 divljih životinja.
Ovaj incident ponovno je u fokus stavio pitanje - je li životinjama mjesto u cirkusu?
"Ne može biti cirkus sa životinjama, a da je tim životinjama u cirkusu dobro. Ni na koji način", komentirao je Luka Oman iz Prijatelja životinja.
Akrobati, klauni, žongleri, ali i dresirane životinje. Sve to se najčešće krije ispod šarenih šatora tradicionalnih cirkusa.
Daleko od zabave
"Tradicija je u našem društvu vrlo ukorijenjena tako da tradicionalni pristup je onaj koji je još uvijek jači i ljudi kada čuju za cirkus oni prvo pomisle na velike šatore, na životinje. Posjećenost takvih cirkusa je dosta velika što samo govori to da su ljudi naviknuti na jedan takav izričaj, na jedan takav način zabave ja bih rekao", rekao je cirkuski umjetnik Nikola Mijatović.
No ono što se stoji iza svake predstave cirkuskih životinja daleko je od zabave.
"Okrutnost prema životinjama u cirkusu nije samo u okrutnim treninzima i kako oni uopće dođu do tih trikova koji se ne vide na pozornici, takva je okrutnost uvijek iza spuštenih zavjesa. Patnja životinja koje žive po parkiralištima, koje idu od grada do grada, žive u kamionima i na parkiralištima, i bez obzira jesu li divlje ili domaće, ista je tortura, isto je iskorištavanje zbog zabave, zbog profita", dodao je Oman.
I zato je većina zemalja zabranila korištenje životinja u cirkusu. U Italiji je prošle godine takva odredba izglasana, ali još nije provedena. U Hrvatskoj je pak na snazi još od 2006. godine. Građane je zato zbunio inozemni cirkus Candy, koji u svojim nastupima koristi i životinje, a od travnja ove godine nastupa po cijeloj Hrvatskoj.
Ekipa Provjerenog je otišla do cirkusa koji je u tom trenutku bio u Novom Marofu. U našoj državi borave legalno. Od veterinarske inspekcije dobili su dozvolu za izvođenje predstava sa životinjama. Dakle, nisu u prekršaju. Ipak, nisu bili raspoloženi za izjavu, htjeli su u potpunosti zabraniti snimanje pa su pozvali i policiju.
Ljetos su za Dnevnik Nove TV rekli da su te životinje za njih dio obitelj. Tada je akrobatkinja rekla da im ništa nije problem jer im je to poznato od rođenja. Iz Udruge za zaštitu životinja tvrde suprotno – da je riječ o čistom profitu.
Zakon o zaštiti životinja zabranjuje držanje divljih životinja u cirkusu. I dalje dopušta domaće životinje, ali samo u svrhu prikazivanja njihovog prirodnog ponašanja.
Zbog, čini se, rupe u zakonu ovaj cirkus dobio je dozvolu veterinarske inspekcije. Pa zakonu unatoč, u Hrvatskoj i dalje možemo vidjeti takve prizore.
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor i uvjeta u kojima se nalaze životinje i samih predstava, tvrde da nije utvrđeno postupanje koje bi se protivilo propisanom odredbama.
Postavlja se pitanje kako deve uopće mogu biti u cirkusu kada je dopušteno držanje samo domaćih životinja.
Dakle, Veterinarska inspekcija deve je proglasila domaćim životinjama jer zadovoljavaju uvjete Zakona o zaštiti životinja, iako po karakteristikama nije riječ o domaćoj životinji.
Bilo da je riječ o divljim ili domaćim životinjama, jedno je zajedničko - dresura i bič, ali i opasnost koju sa sobom nose divlje životinje.
U posljednje 24 godine najviše incidenata zabilježeno je u Njemačkoj, 202 slučaja, zatim u Francuskoj 85 i Italiji 44. To su ujedno i zemlje s najvećim brojem vlastitih cirkusa. U Hrvatskoj su zabilježena četiri takva slučaja.
Na području Europe ukupno je 13 osoba smrtno stradalo, a 99 je ozlijeđeno. Tigrovi i slonovi uzrokovali su najveći broj ozljeda, a smrt tigrovi, slonovi i medvjedi. Unatoč tome što se čine bezopasne i što ih je naša veterinarska inspekcija proglasila udomaćenim, nešto manje od polovice životinja uključenih u incidente bile su upravo deve.
Suvremeni cirkus
Izvedbe cirkuskih umjetnika daleko su od klaunova, bacača noževa, lavova i slonova. Odnosno cirkusa kakvog manje-više svi pamtimo.
"Sve one tehnike koje su svim ljudima poznate znači od žongliranja, podne akrobatike, zračnih akrobacija, ne znam ekvilibrizma, kontorcionizma, to su sve nekakve discipline koje su ljudima poznate međutim suvremeni cirkus sve to smješta u nekakve druge okvire", komentirao je Mijatović.
Spoj kazališta, plesa, glume i vještina svoje korijenje vuče upravo iz tradicionalnog cirkusa.
"Radimo i kreiramo stvari koje su nam zanimljive, a svjesni smo da imamo cirkuske vještine i sposobnosti koje možemo ukomponirati. Napravili smo uređaj koji sadrži senzore koji očitavaju gibanja u prostoru znači publiku koja s nama u prostoru i onda publika nesvjesno ustvari upravlja elektromotorima koji pomiču moje lice", objasnila je Antonia Kuzmanić iz Rooma 100.
Franceska Mari je žonglerka iz Italije. Upravo je u njezinoj zemlji nedavno nastala pomutnja oko regulacije cirkusa sa životinjama.
"Tradicionalni cirkus je zabava. To se radi da bi se ljudi lijepo proveli i ja to volim, jer svaki put kada odem u tradicionalni cirkus obožavam to. I mislim vau, zaljubim se u to i onda se i jako bojim jer oni bacaju noževe i rade nevjerojatne stvari. I ja poštujem tradiciju rada sa životinjama u cirkusu. Samo što se ponekad ne radi kako treba", naglasila je.
U suvremenom cirkusu ne koriste se životinje. No, i dalje je to prva poveznica s cirkusom.
Njemački cirkus s gotovo pedesetogodišnjom tradicijom doskočio tom problemu. U njihovim predstavama slon stoji pred publikom, maše ušima i surlom, podiže stražnje noge, deseci konja trče u galopu. I to sve uz pomoć holograma i tako čuvaju tradiciju povijesnih cirkusa u kojima su životinje bile dio točaka, bez okrutnosti prema njima.
"U svijetu ima jako puno cirkusa koji su iznimno popularni, ali nikad nisu koristili životinje ili su u međuvremenu odbacili korištenje životinja. Oni pokazuju umjetnost, oni pokazuju umijeće čovjeka kojeg nitko nije tjerao, bičevao da radi te trikove, nego on to uči i želi napraviti", rekao je Oman.
Puno je manjkavosti kada je u pitanju zaštita i regulacija životinja, rekao je za Provjereno. I dok država donosi zakone s iznimkama, 30 gradova u Hrvatskoj zabranilo je cirkuse koje koriste životinje, bilo domaće ili divlje jer sve i da je deva doista domaća životinja i dalje se u cirkusu ne koriste samo u svrhu prikazivanja njihovog prirodnog ponašanja.
"Sigurno ne vidimo na livadi životinje koje ovako imaju prednje noge jedne na drugim i tako šeću livadom i kao gledamo te životinje, to je izrugivanje zakonu i žalosno je da se to događa od strane veterinarske inspekcije", zaključio je Oman.
Osim što životinje pate i životni vijek provode u kavezima na parkiralištima, često znaju i ozlijediti cirkuske djelatnike. Nerijetko bježe iz cirkusa, baš kao i lav s početka ove priče. U Hrvatskoj lavovi ne šetaju ulicama. Ali se zato tigrovi voze trajektima, konji, krave, koze i ostale domaće životinje poput deva i ljama izvode trikove. I sve to uz dozvolu onih koji bi sve životinje bilo divlje ili domaće - trebali štititi.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr