Ne gledamo prvi put nemile scene čistog divljaštva. Imali su i lance i druge rekvizite. Opkolili šačicu policajaca na benzinskoj. Jedina razlika je upotreba vatrenog oružja. Danima se oglašavaju sociolozi, policija, vrh politike.
"Toliki broj ljudi, navijača, koji su išli se obračunavati ili ne znam što im se već dogodilo pa su išli napasti pripadnike hrvatske policije – to je nedopustivo", kazao je premijer. "Ja ne razumijem kako su se doveli u situaciju da moraju koristiti vatreno oružje", pitao je predsjednik.
Službene brojke su 42 osumnjičenika, 15 ozlijeđenih navijača i 20 policajaca. Imamo li potpunu sliku? Hoće li ovo konačno biti povod da se nešto promijeni?
Bitno je razlučiti sve ono što se po medijskom prostoru priča ovih dana. Jasno i glasno reći da za nasilje nema opravdanja. Dakle nema opravdanja da djelatnici na benzinskoj postaji Desinec strepe hoće li živi dočekati kraj smjene. Da se napadne policija iz čista mira. To nije ni navijanje, to nema veze sa sportom, to je čisti huliganizam.
Jednako kao i puno benigniji događaj koji se zbio prije same utakmice u jednoj zagrebačkoj ulici. Benigan u smislu da nitko nije ozlijeđen, ali jednom djetetu utjeran je strah u kosti.
"I zaustavili su se neki dečki kraj njih, ustvari jedan dečko je prišao sa upitom šta vi glumite u Zagrebu sa Hajdukovim dresom", ispričao je Dražen Bošković.
Njegov devetogodišnji sin u dresu Marka Livaje išao je sa svojim mlađim bratom i Draženovim nećakom kupiti sladoled kada su ih presreli navijači Dinama. Morao je predati dres i ići gol do pasa kući. U strahu.
"Kako mu sad objasnit, ne znam, ja mu ni ne želim to sve objašnjavati sad, da se Hajduk i Dinamo ne vole ili da se navijači Dinama i Hajduka ne vole", govori dječakov otac.
Kako objasniti devetogodišnjaku da se netko tamo mrzi, a on toliko voli nogomet? Zar će nam kolateralne žrtve huligana biti devetogodišnjaci ili zaposlenici benzinskih postaja?
"Da dijete koje uvijek traži nekakve sportske uzore, i šta ćemo im sad uzeti i sportske uzore?", zaključio je Bošković.
Dogodila su se tri čuda
Tati dječaka sami su navijači Dinama brzo poslali sliku tog koji je to napravio. Dakle odali su ga jer pravim navijačima tako nešto je protivno kodeksu, govori nam sociolog Krešimir Krolo.
"Ali je dogovor da se takozvani civili ili, da iskoristim terminologiju iz Harryja Pottera, bezjaci ne napadaju", objasnio je.
Pa tako, govori nam i ovo što se dogodilo na autoputu, nije plod tisuću i petsto bijesnih ljudi koliko ih je bilo u koloni, već onih najradikalnijih huligana. A tu su se, govori kriminalist, dugogodišnji policajac i profesor Petar Veić dogodila tri čuda.
"Tri čuda su da je u mnoštvu policija upotrijebila vatreno oružje. Drugo čudo je da se tako nešto nije već i ranije dogodilo, a svi uvjeti su ispunjeni da se tako nešto i ranije dogodi. Treće čudo da se zapravo ništa ozbiljnije po zdravlje i život građana nije dogodilo", zaključio je u razgovoru s reporterkom Provjerenoga Emom Branicom.
Jer govori nam. za prvo čudo jasno stoji u zakonu kako se ne smije na mnoštvo koristiti vatreno oružje ni eksplozivne naprave.
"Inače, to je nedopustivo u uvjetima da zapovjednik takve operacije zapovjedi takvu uporabu, to može biti samo radi samoobrane u pojedinačnom slučaju", ističe.
Propucali ga ni kriva ni dužna?
Kako je to bilo utvrdit će istraga. Što se u tom kaosu na autoputu točno dogodilo nitko sada sa sigurnošću ne može reći, ponajmanje mi. Činjenica je da su huligani napali policajce, no postoji li i druga verzija priče? Javljaju nam se svjedoci događaja pa čak i oni koji su završili u bolnici.
"I vidio sam taj metež da se počeo stvarati, nisam vidio kako je sve počelo. Normalno, kad je tako neki zastoj na autoputu da će svi izaći iz vozila. Tu sam stajao možda maksimalno što se tiče cijelog događaja sam išao desetak metara od svog vozila", kazao je jedan od ranjenih.
Tvrdi, nije pripadnik Torcide, voli nogomet, studira dizajn, radi honorarno kao dostavljač. Nije kažnjavan. Izašao je, tvrdi, iz kombija vidjeti što se to događa sto metara udaljen od benzinske na kojoj je vladao kaos. Od dima nije vidio ništa. Najednom su policajci, govori, krenuli po autoputu i propucan je. Metak mu je prošao kraj arterije.
"Svi su se tu šetali okolo i gledali što se događa i taj juriš policajaca, to se sve odigralo u par sekundi na cesti. Oni su tu doslovno jurišali i pucali vjerojatno u pod, ali neki od metaka nije pogodio pod već vjerujem i mene i još dosta momaka", tvrdi propucani mladić.
U istražnom zatvoru je završio i novinar. Oni koji ga poznaju zgroženi su tim činom.
"Sada je već jasno da pritvoreno dosta ljudi nisu ni u čemu sudjelovali", kaže novinar Blaž Duplančić.
Što je od svega toga istina, pokazat će istraga. No, Duplančić dodaje kako ne želi niti će opravdavati nasilje i napad na policajce.
Huliganizma ima svuda
A šef hrvatske policije Davor Božinović pak upozorava na drugi problem.
"Klubovi između sebe gotovo da i ne komuniciraju. Kako onda možemo računati s time da će sportske manifestacije prolaziti bez problema? Ponavljam, policija neće i ne može biti nadomjestak loše ili nepostojeće komunikacije između organizatora, a to su čelni ljudi hrvatskih klubova".
Jer problem imamo. A taj izaziva u najusijanijim glavama, spremnim na sve, frustracije. A upravo je dobra organizacija ta koja bi to trebala svesti na minimum. Ne zovu se takve utakmice uzalud događajima visokog rizika. Nereda ima i u Švedskoj, Norveškoj, Italiji, diljem Europe, nismo mi iznimka.
"To su pretresi, praćenja, detaljni pregledi kašnjenja na utakmice. Imate ona pravila gdje organizatori u Engleskoj pomiču utakmicu ako zbog nekih organizacijskih razloga gledatelji nisu ušli na teren. Jer su oni fokus, nije fokus uprava nekog kluba, čak ni igrači, nego sve to skupa zbog svih tamo gledatelja", objašnjava sociolog Krolo.
Kod nas to nije slučaj. Istini za volju ni jedna Europska zemlja nije iskorijenila huliganizam, iako sada to svi spominju za primjer jer svi misle kako su oni riješili stvar.
"Nisu, to je vrlo jednostavna stvar, svi negdje romantiziraju Margaret Thatcher, ugledajte se na nju, nema više nereda na stadionima. Ne, nije riješeno, samo je dislocirano", objašnjava Krolo.
Nema više na stadionima nasilja, potvrđuje nam to i kolega Karlo Tašler koji živi u Engleskoj.
Nekada je bilo puno više nasilja
Nogomet je bio sport radničke klase. Cijene ulaznica su skočile s 5 na 100 funti. Radnička klasa je danas nešto drugo, a navijači i dalje glasno izražavaju negodovanje kada je to potrebno. No ono što nas razlikuje od Engleza je što se tamo red zna. Pravila i tretman navijača je jednak.
"Ista su pravila za sve, jedina je razlika u tome što, pustit će gostujuće navijače da odu prije sa stadiona nego domaće ili obrnuto, ovisi tko je pobijedio,", tvrdi Tašler.
A kod nas reda nema, proizvoljna pravila, koja umjesto smirivanju tenzija suparničkih navijača samo pridonose neredu.
"Sad imate situaciju gdje predstavnik uprave Dinama Krešimir Antolić kaže mi nismo dopustili da oni unose bubnjeve jer se kroz bubnjeve unose pirotehnička sredstva. I onda rečenicu nakon toga kaže da je navijačka skupina Dinama imala bubnjeve. Mislim, ako su pravila, ako se kroz bubnjeve unosi to, onda ne može njima, ne može ni ovima", smatra Krolo.
"Ove se ne pusti unutra, prekida se utakmica jer se pale baklje, dakle to paljenje baklja ugrožava druge i danas nitko ne spominje to kao problem. Dakle, tu je jedna asimetrija u pristupu koja ne doprinosi pravom razmatranju stanja", dodaje kriminalist Veić.
To što u subotu nisu bila ista pravila za sve organizacijski je propust. Propustom smatra i nemogućnost ispunjavanja fizioloških potreba.
"Može li se prodati kolektivna ulaznica tim ljudima? Da li su oni kolektivnu ulaznicu imali da bi bili u istom pravnom režimu svi ili ne? Ako oni nisu imali to, onda je njima oduzeta sloboda", istaknuo je.
I ulaznice prodaju proizvoljno, diskriminatorno, smatra Blaž Duplančić.
"Imali smo slučaj u Šibeniku da se zabrani prodaja ulaznica za zapadnu tribinu, to je tribina na koju ne ide Torcida nego gledatelji, da se ulaznice ne prodaju za stanovnike Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske i Zadarske županije. Kolika je autonomija kluba da može odrediti što god netko želi na svom stadionu", zapitao se.
I što takva stihijska autonomija prouzrokuje? Neće policija biti ta koja će srediti problem divljanja oko utakmica.
"To je stvar odnosa klubova i njihovih navijača. Dakle, oni su ti koji moraju prokazivati divljake u svojim redovima. Ako oni te divljake neće prozivati ili ih podržavaju, čim ih neće prokazivati onda ih podržavaju, onda imamo ono što imamo", objašnjava Veić.
A imamo to da građani koji nemaju veze s nogometom potencijalno moraju strepiti hoće li im doletjeti kakav stolac u glavu dok hodaju ulicom ili hoće li neko dijete morati golo doma jer nosi, pazite, krivi dres na krivi dan.
"Moram isto reći da mu je sinoć policija vratila taj dres, tako da su već saznali tko je taj dečko kojem ja evo opraštam, i pozivam ga neka odvede djecu na sladoled", poručio je otac dječaja kojemu su skinuli dres u Zagrebu.
Tko sve snosi odgovornost?
Jer upravo su navijači bili ti koji su nebrojeno puta pokazali da funkcioniraju brže nego država. U poplavama, požarima, potresima. Svi su tu bili rame do ramena, a inače ljuti protivnici.
"To pokazuje da oni nisu odvojeni od tog konteksta i da je to nije samo nasilje, da čekaju samo nešto razbit, samo nešto zapalit, samo nekoga pretuć, nego da razmišljaju u smislu ovoga nekakve razine veće odgovornosti", tvrdi sociolog.
A isto tako bi trebali imati odgovornost da maknu huligane iz svojih redova, a i oni koji su sastavni dio njihove priče, klubovi, pa i krovni HNS, odgovorno bi trebali pristupiti organiziranju utakmica. Kako scene ovakvih razmjera ne bismo više gledali. Jer sad valja razlučiti kolika je kolaterala. To bi trebao učiniti DORH.
"To je međunarodni standard kad se dogodi ovakva situacija, dakle kad se dogodi policijska upotreba sile u ovakvom obimu i evo za očekivat je da nam nešto kažu", poziva kriminalist.
Priča je ovo iz koje bi svi trebali naučiti. Još se treba dogoditi rasplet situacije, utvrđivanje tko je kolateralna žrtva, a huligane uloviti i adekvatno kazniti.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr