"Najgluplja. Ovog bi trebalo objesiti na trgu. Kretenčino retardirana". Tisuće, stotine tisuća ovakvih komentara svakodnevno objavi se po internetu, što po društvenim mrežama, što ispod članaka na portalima. I ne, ne pišu to djeca, već odrasli ljudi.
"Ku**o. Dro*o. Crkni. Krepaj. Treba vas sve pobiti. Crvena bagro. Go*no ustaško. Šta nisi krepala? Tko je ta seljančura? Metak u čelo. Plaćenici i go*na. Noge polomiti".
Od kada je to postalo normalno? Bi li vam roditelji bili ponosni? Je li to komunikacija koju vodite u stvarnom životu? Obraćate li se tako svome nadređenom, teti u trgovini, mami, mužu, ženi, djetetu?
Nitko nije stvoren da ga se vrijeđa
''Da Bog da umirala u najgoroj bolesti, da Bog da se raspadala od raka, da Bog da ti mati ovo, Tarik ovo...'', otkriva Hana Hadžiavdagić Tabaković. Hana je influencerica. Trebala bi, kao, imati razumijevanja za to jer bavi se javnim poslom.
''Niti jedan čovjek nije skrojen da ga u jednom danu vrijeđa i popljuje 100, 200, 300 ili tisuću ljudi'', kaže reper Fil Tilen.
Ako tako pišu odrasli, onda je to ok, zar ne? Jer djeca samo kopiraju ono što stariji rade. Neka od njih postanu žrtvama, a da nasilnika možda nikada nisu ni vidjela uživo.
''Danas djeca koja su žrtve svoje zlostavljače nose u džepovima. Nose ih kod kuće, prate ih cijelo vrijeme i broj gledatelja i oni koji znaju da se tako nešto događa je puno veći. To više nije razred, to je škola, pet škola. To je cijeli grad'', ističe Tomislav Ramljak iz Centra za sigurniji internet.
Što se to dogodilo s našim društvom? Gdje je stvar otišla krivo? Što se dogodilo s pristojnom komunikacijom? S osnovama bontona?
''Puno puta naša djeca, s kojom mi radimo u različitim temama i razgovorima, kažu: 'Pa dobro, mi imamo slobodu i pravo govora', što je istina, naravno, i to tehnologija omogućava, ali uz svaku slobodu dolazi odgovornost korištenja te slobode. I mislim da je i odgovornost ključna, čemu mi trebamo naučiti našu djecu, mlade, ali i roditelje'', govori Ramljak. Ali u zemlji gdje se i premijer i predsjednik šamaraju riječima u maratonskim svakodnevnim javnim svađama, i tako ostavljaju primjer baš cijeloj naciji da je pljuvanje, spuštanje i ponižavanje sasvim ok disciplina.
Kakav primjer daju političari?
Plameni jazavac. 54-godišnji šmrkavac. Herojski zec. Piroman. Zbrisao kao zadnja vjeverica. Samo su neki od epiteta kojima su se častili. Njih dvoje jedan na jedan u javnom prostoru, a javnost likuje. Pristojniji su, doduše, od ostatka nacije, ali postavljaju standard da nam je kao društvu sasvim uredu izvrijeđati nekoga.
Hana Hadžiavdagić Tabaković ima gotovo 700.000 pratitelja na Instagramu i u moru lijepih komentara događa se spajanje s oceanom ružnih. Na stotine ružnih komentara dobiva u inbox. Zbog toga što ju uspoređuju s konjem, ona je u inat napravila liniju trenirki i za logo stavila – konja sa štiklom! Ne kako bi im rekla da je to ne smeta, već kako bi im pokazala kako se ne ponašati.
''Ja to aposlutno ili odmah blokiram ili pokušavam kroz neki lijep razgovor riješiti. Recimo, na svaku tu ružnu poruku ja znam odgovoriti toliko divno, psihološki odgovoriti. Dati odgovor da čak sam dobivala isprike. Joj izvini ja sam stvarno pogriješio, neće se ponoviti, stvarno nisam trebao, grozna je poruka bila, loš mi je bio dan'', priča Hana. Jedna poruka od 17-godišnjaka toliko ju je zgrozila da je obavijestila roditelje.
Pozvala roditelje zbog gnjusne poruke
''To je takva poruka bila... Nisam htjela to niti objaviti i ja sam se prepala. Nazvala majku, odnosno roditelje, na kućni telefon'', govori. Majka je, kaže, bila nesvjesna da joj sin piše gnjusne poruke.
''To su naša djeca. To je generacija djece koja će sutra biti doktori. Gdje ću ja sutra imati ako bog da 80 godina, pa ću pokucati nekome na vrata, tom djetetu koje danas odrasta'', kaže Hana. I zato je ova tema od iznimne važnosti, zato smo svi mi odgovorni.
Djeca moraju znati opasnost svog ponašanja
''Dokle god se nešto tolerira u društvu, onda se ne sankcionira i onda to bude društveno prihvaćeno. Mi tu moramo to zaustavit i reći da to nije ok i da takvo ponašanje će se prijaviti i sankcionirati'', pojašnjava Tomislav Ramljak.
Djeca, govore u Centru za sigurniji internet, misle kako to nije toliko problem jer su podignuli razinu tolerancije na različite neprimjerene riječi. ''Mora saznat Centar za socijalnu skrb, mora saznati policija, moraju saznati roditelji onog djeteta koji je počinitelj nasilja i onog djeteta koje je žrtva jer jedino na taj način ćemo razviti svijest kod djece koliko je to ozbiljno'', ističe Ramljak.
Tragična vijest potresla regiju
Tragična vijest o YouTuberici iz Srbije proširila se brzinom munje. ''To je najteži oblik kako takvi slučajevi mogu završiti, ali smo imali slučajeva i samoranjavanja i bježanja od kuće. Imali smo jako puno toga'', otkriva.
Kakve posljedice virtualno iživljavanje može imati dobro zna i glazbenik i voditelj podcasta s milijunskim pregledima Fil Tilen.
''Ja sam to doživio dva puta. Doživio sam to kao neki burnout. Znači, mentalno opterećenje s previše informacija koje ne možeš procesuirati. Ja mislim da to tako dođe. Dosad smo to imali priliku gledati samo kod velikih svjetskih zvijezda holivudskih, čitati kako posrnu u drogu, alkohol. Još ih se zbog toga osuđuje jer su slabići, ali sada se to zbog interneta događa i tinejdžerima oko nas'', kaže.
''Nitko te na to ne može pripremiti...''
Tilen je imao 20 godina i nije bio spreman na to. Doduše, kaže, na tisuće ružnih uvredljivih poruka na dan ne može te pripremiti nitko. Niti na prijetnje smrću za koje ne znaš bi li ih trebao shvatiti ozbiljno jer ne znaš tko ih piše.
''To te povrijedi. Treba se znati nositi s tim. Točno znam proces koji prolaze današnji klinici koji su izloženi čime god da se bave. To može biti neki klinac u sobi koji snima videe, a to može biti i neki ozbiljniji YouTuber. Ali točno poznajem taj proces koji dolazi, a to je nepovjerenje, izolacija, anksioznost. Nakon toga dolaze i panični napadaji i nakon toga dolazi depresija. I to je onda vrlo ozbiljno, to bi roditelji trebali znati prepoznati'', kaže. I on zabranjuje takvu komunikaciju, blokira.
Isto čini i gamer PVT Mole. On je komentator igrica. Od samog početka njegove internet karijere zabrana je bila njegova odgojna mjera.
''Ako netko psuje isključivo jedan na drugoga to se odmah zabranjuje. Nije to bilo isključen si na 60 sekundi, 180 sekundi ili tako nešto, nego je to onda bio perma ban. Ta zajednica je rasla i s te strane smo onda poboljšali i shvatila su ta djeca koja nova dolaze na kanal – gle, ove stvari ne možemo raditi kod Moleta i onda takva je zajednica kakva je'', otkriva Mole.
Djeca su preslika okruženja, ali i obitelji. U Centru za sigurniji internet na dan rade sa stotinu djece s problemima u ponašanju. Još veći broj javlja im se na besplatan telefon pomoći.
''Dijete je samo simptom. Obitelj je uzrok i mi trebamo više raditi s obitelji i to je ono što mi pokušavamo napraviti. Isto je tako i s govorom mržnje. Djeca su uvijek simptom ponašanja, pravi uzrok stoji negdje dalje'', ističe Ramljak. Dodaje i da djeca na internetu komuniciraju s tisućama različitih osoba, zbog čega je u većem riziku nego na školskom igralištu. U riziku pedofila, cyber nasilja, neprimjerenog sadržaja. Svega onoga s negativnim predznakom.
Pravo na mišljenje nije pravo na uvredu
A negativa i nasilje su se toliko proširilli u svakodnevni život da zvoni na uzbunu. Ta sloboda i lakoća tipkanja bilo čega što vam padne na pamet pod krinkom termina ''pravo na mišljenje''. Zato je novi termin koji je nastao, a zove se hejt, ili u doslovnom prijevodu mržnja, pa tako i hejteri iliti mrzitelji, postao svakodnevna pojava.
''Ja ustvari pomislim koliko tužna ta osoba mora bit. Znaš, što mora bit toj osobi u pozadini njenog života, kako to njeno djetinjstvo mora biti, što je njoj to u glavi, kakva se to je borba unutarnja u toj osobi. Nitko sretan tako nešto ne može napisati'', pita se Hana Hadžiavdagić Tabaković.
U Centru za sigurni Internet apeliraju, prije svega na roditelje, a onda i na mlade, da se govor mržnje ne smije izjednačiti i nije izjednačen s komentarom.
''Za klince savjet – ignore. Ignoriraj, blokiraj, ogradi se i ne čitaj uvrede. To je nekada jako teško, ali to je jedini način da sačuvaš svoje mentalno zdravlje i da ideš dalje sretan'', poručuje mladima Fil Tilen.
Vrijedi za sve, kako za djecu tako i za odrasle. A oni koji to čine neka znaju da gnjusni, neprikladni komentari mogu biti korak ka depresiji, frustraciji, pa i tragediji. Ali i da takvim ponašanjem više govore o sebi samima nego o osobama kojima su komentari namijenjeni.
Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno
Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr