U proteklih mjesec i pol dana u Hrvatskoj se dogodilo pet teških ubojstava žena. Ubile su ih bliske muške osobe. Takvo ubojstvo zove se femicid.
''Nismo još došli niti do kraja drugog kvartala ove godine. Svih 5 žena ubile su poznate im osobe, bliske osobe, 4 od njih su ubile bliske muške osobe. Dakle taj postotak već sada je više od 80 – 90 posto, samo jednu ženu je ubio sin. Dakle tu govorimo o rodno uvjetovanom nasilju'', kaže Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Koliki je razmjer problema jasno je ako samo bacite oko na platformu Spasi me. Facebook stranica na kojoj desetine tisuća žena već šestu godinu pišu tražeći pomoć i savjet u borbi protiv obiteljskog nasilja čiji je femicid naradikalniji ishod.
"Vukao me po podu..."
''Zakucao me za krevet i pustio me tek kada sam zvala za pomoć.'', ''Molim pomoć!? IZUDARANA sam od partnera, molim vas pomozite mi, nemam gdje.'', ''Kad bi mu prigovarala i ne bi prestala dobila bi udarac, u nogu, leđa, šamar, nije birao.'', ''Molim vas pomoć, vukao me po podu, gurnuo i gušio dok sam bila trudna'', samo su mali dio problema koje žene opisuju na spomenutoj stranici.
Svakodnevni vapaji žena alarm su prije najgoreg. No, nerijetko umjesto pomoći uslijed pokušaja bijega od obiteljskog nasilnika upadaju u žrvanj institucionalnog nasilja koje im dalje uništava živote.
Već uništen život
''Nažalost to praksi još uvijek nije zaživjelo koliko bi zapravo trebalo, mi još uvijek imamo nedovoljno educirane stručnjake, mi još uvijek imamo u postupcima teške povrede prava koje se onda konstatiraju na Europskom sudu za ljudska prava, ali je onda već kasno, već je nečiji život uništen'', kaže odvjetnica Una Zečević.
''Mi smo često i u političkom diskursu i u Saboru kada smo branili izvješće ili kada smo u javnosti govorili o femicidu počinjenom od strane bliskih muških osoba često smo doživljavali isticanje zašto govorite o tome da su žene ubijene kada se zna da recimo u Hrvatskoj ima puno više ubijenih muškaraca od statističkog broja žena međutim ono pitanje mikrostatistike koje se postavlja: a tko je ubio te muškarce?'', govori pravobraniteljica.
U 99% slučajeva muškarce ubijaju muškarci.
Ubojice bliski partneri
''Kada se radi o ženama, tada te žene, prema statistici Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe itd., u 40% slučajeva najčešće ubijaju bliski partneri, bivši ili sadašnji. U Republici Hrvatskoj taj postotak je puno veći od europskog ili međunarodnog prosjeka'', navodi Ljubičić.
''Mi u Hrvatskoj imamo političke, sudske i ine struje koje odbijaju prihvatiti iako su, uvjerena sam, duboko svjesni da je to realitet, da žene stradavaju samo zato što jesu žene i tu nema nikakve ideologije. To su nažalost vrlo, vrlo okrutne činjenice koje nekima pogoduju'', rekla je psihologinja Senka Sekulić.
Interaktivna mapa femicida na prostoru Albanije, Crne Gore i Srbije, u koju su odnedavno uneseni i podaci za Hrvatsku krvavo je ogledalo naših prostora.
Najčešće ubijaju nožem
''Ono što je zaključak da je femicid namjerno i planirano ubojstvo, da se ne radi o tome da je on naprosto pukao, da je on bio ljubomoran, da je on nju toliko volio da naprosto nije mogao živjeti bez nje, nego zaista da je namjerno i planirano'', kazala je politologinja Dunja Bonacci Skenderović.
Sugovornica Provjerenog je provela istraživanje femicida u Hrvatskoj u periodu od 2016. do 2023. godine, i analizirala ukupno 56 slučajeva.
''Također se pokazalo da je nož sredstvo koje počinitelji najčešće koriste prilikom femicida, i što se tiče vatrenog oružja, nažalost, bilo je pet slučajeva u ovom razmatranom periodu, svih tih pet slučajeva je korišteno legalno oružje i to su bili, nažalost, policajci'', kaže Bonacci Skenderović.
Ono što do sad znamo jest da femicidu često prethodi prisilna kontrola nad partnericom, a u trenutku kad ona odluči otići iz tog odnosa, njegov gubitak moći nad njom blisku osobu pretvara u počinitelja femicida.
''Mi imamo neka istraživanja o medijskom pisanju o femicidu, ali nemamo istraživanja koja bi se bavila pojedinačnim slučajevima koji bi pokazao koliko je broj žena ubijeno, kakav je bio odnos počinitelja i žrtve, gdje se dogodilo ubojstvo, na koji način se dogodilo ubojstvo, uopće takvih istraživanja nemamo'', dodaje Skenderović.
Tek prvi korak
''Mi imamo 2017., uveden u okviru naše insititucije multidisciplinarni tim Femicid Watch, promatračko tijelo koje analizira te podatke. Nastojimo napraviti određene standarde kako će se slučajevi analizirati da vidimo gdje su slabosti društva, gdje su slabosti institucija i da li se takav oblik nasilja, takav oblik kaznenog djela mogao spriječiti. Međutim, držimo da to mora biti na puno većoj, nacionalnoj razini i prepoznato i određeno'', kaže pravobraniteljica Ljubičić.
Kad se ustanove obrasci onda ih se može i predvidjeti i spriječiti. U Hrvatskoj smo tek na prvom koraku. U ožujku je konačno u zakon ušlo kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe.
''Istanbulska konvencija se itekako provodi, postroženi su zakoni. Uveli smo kazneno djelo femicida. Povećali smo i kazne za silovanje. Ovo djelo ima obilježja teškog ubojstva žene baš zato što je žena'', govorio je u travnju premijer Andrej Plenković.
''Znači mora biti počinjeno prema bliskoj osobi, ta osoba mora biti u nekakvom podređenom odnosu ili se radilo o okolnostima teškog seksualnog nasilja, ili se radilo o pitanju ranjive osobe ili o nekim drugim okolnostima koje su povezane uz rodno uvjetovano nasilje'', kaže Ljubičić.
''Rodno uvjetovanje nasilje itekako postoji i svijet i Europa je jako svjesna toga, postoje brojne statistike i radovi o tome, zato je i donesena Istanbulska konvencija da bi se stavilo pod kontrolu rodno uvjetovano nasilje i da bi se ženama osigurala zaštita'', rekla je Zečević.
Konzervativnom djelu političkog spektra Konvencija koja jamči zaštitu žena i djece od nasilja toliko smeta da su zbog toga izašli iz HDZ-a.
''Imao je kičmu kad ju mnogi iz HDZ-a nisu imali i digli su ruku za Istanbulsku konvenciju, čovjek nije digao ruku i ugrozio je svoju egzistenciju i bio je miran sa svojom savješću. Sad izlazi pred vas građane i građanke, Hrvatice i Hrvate, dajte povjerenje čovjeku koji se nije prodao Andreju Plenkoviću'', rekao je 3. ožujka Stipe Mlinarić Ćipe.
Ministar protiv Istanbulske konvencije
Ivan Šipić je prije nekoliko dana postao ministar demografije u Vladi Andreja Plenkovića. I dalje mu smeta spominjanje riječi rodno u kontekstu nasilja nad ženama.
''Ona na mala vrata uvodi nešto što je vrlo pogubno i vrlo upitno za budućnost hrvatskog naroda, ja u to čvrsto vjerujem i zato sam protiv Istanbulske konvencije. Uvođenje rodne ideologije koja je upitna ne samo Crkvi, HAZU-u, znanstvenom krugu, mnogim ljudima koji nešto o tome znaju i pozvaniji su od mene nego čvrsto i meni, prema tome ne mogu je u ovakvom obliku prihvatiti'', napisao je ministar demografije Ivan Šipić na Facebooku 14. travnja.
''To je konvencija koja na prostorima Europe, a tu govorimo o širokom dijelu Europe, 47 država članica, su željeli napraviti jedan okvir sa svim postulatima koji su potrebni za učinkovito razumijevanje i suzbijanje upravo tog nasilja prema ženama koje je nesrazmjerno s obzirom na žrtve i s obzirom na počinitelje'', kaže Ljubičić.
Ne postoji rodna ideologija
Dakle, Istanbulska konvencija temelji se na rodno uvjetovanom nasilju - nasilju nad ženama. Rodna ideologija ne postoji.
''Nepoželjan je pojam zato što se nažalost pokušava zadržati društveno uređenje kakvo jest, naše društveno uređenje je patrijarhalno, uvode se raznorazni termini kao što je rodna ideologija što nažalost, ljudi koji koriste te pojmove niti ne razumiju, niti imaju što razumjeti jer to je nešto što se koristi po volji da bi se proturale neke druge agende'', kaže psihologinja Rebić.
Hod za život na dan kad je ubijena žena
''Osobe koje bi htjele žene ograničiti na nekakve uloge koje se od žena u patrijarhalnom društvu očekuju koje bi htjele ženama ograničiti prava i progurati neke interese, pa evo imali smo Hod za život na dan kad je ubijena žena. To govori samo za sebe, Taj Hod za život pod populizmom zaštite nerođenog djeteta zapravo žele progurati da se ženama ukinu stečena prava'', rekla je odvjetnica Zečević.
Prije više od dva desetljeća Hrvatska se nizom konvencija i zakona opredijelila za egalitarno društvo, tumači pravobraniteljica. Društvo jednakih, kaže, podrazumijeva ne samo ravnopravnost muškaraca i žena, već i prava LGBTQI osoba, prava žene na izbor o prekidu trudnoće, prava na uključivanje u političku participaciju.
''Neokonzervativnim strujama koje teže ka retradicionalizaciji hrvatskog društva i održavanju patrijarhalnog tradicionalnog uređenja, takve promjene predstavljaju određenu prijetnju u, normalno, zadržavanju onih vrijednosti kojima oni teže'', ističe Ljubičić.
''Činjenica je da je moj život kao žene ozbiljno definiran time što je moj rod ženski i to ne na dobar način, to nije rodna ideologija, to je moj kompletan život, život mog ženskog roda i svih nas. Da ću ja imat puno manje šanse da budem jednako plaćena i zaštićena na cesti ako me netko napadne'', kazala je Sekulić.
Do sad stečena prava građankama i građanima zajamčena su Ustavom Republike Hrvatske. Pravo svake žene da bira što će sa svojim životom i tijelom i da zbog svog izbora ne bude ubijena, odnosno doživi femicid. Društvo kojem je to neprihvatljivo ni tri ministarstva demografije neće spasiti.
Provjereno gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a propuštenu emisiju pogledajte besplatno na novatv.hr