Tomislav Marasović, splitski povjesničar umjetnosti koji je najzaslužniji za upis Dioklecijanove palače na Listu svjetske baštine UNESCO-a, preminuo je u rodnom Splitu u 96. godini.
Marasović je bio jedan od najznačajnijih Splićana 20. stoljeća, a iz njegova životopisa valjda izdvojiti da je bio profesor emeritus koji je sveučilišnu karijeru započeo na Filozofskom fakultetu u Zadru (studij u Splitu), a nakon osamostaljenja splitskog studija 1983. bio je i njegov prvi dekan.
Od 1990. do 1994. bio je prorektor za znanost Sveučilišta u Splitu. Utemeljitelj je poslijediplomskog studija Graditeljskog naslijeđa u Splitu (1975.) na kojemu je vodio ključne kolegije iz područja zaštite nematerijalne baštine. Predavao je kao profesor na poslijediplomskom studiju u Rimu i nizu sveučilišta u SAD-u o istraživanju i zaštiti spomenika, s naglaskom na hrvatsku baštinu.
Istražio je srednjovjekovnu arhitekturu i urbanizam Dalmacije, razradio metodologiju revitalizacije povijesnih gradskih jezgri, osobito Dioklecijanove palače, koja je, upravo njegovom zaslugom upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
Njegov rad u međunarodnim tijelima vezanim uz zaštitu spomenika, ICCROMu i ICOMOSu, omogućio je afirmaciju hrvatske baštine i dotok novih konzervatorsko- restauratorskih znanja. Palaču je istraživao zajedno s bratom Jerkom Marasovićem što je rezultiralo mnogim značajnim otkrićima. Objavio je o tom spomeniku više od dvije stotine znanstvenih radova i šesdesetak knjiga.
Krunu Marasovićeva publicističkog opusa predstavlja edicija Dalmatia praeromanica I-IV u kojoj na oko 2500 stranica elaborira ukupan korpus hrvatskih predromaničkih spomenika.
Marasović pripada nestorima klasične generacije naših ponajboljih stručnjaka u domeni zaštite baštine pa je, zbog izvanrednog doprinosa i rada na zaštiti kulturne baštine dobitnik niza domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor, Nagrada grada Splita za životno djelo te Nagrada Vicko Andrić za životno djelo.
Golemi opus profesora Tomislava Marasovića u domeni zaštite kulturne baštine je zaključen i moguće ga je valorizirati kao izniman doprinos teoriji, edukaciji i konzervatorskoj praksi u Hrvatskoj, ali i na širem internacionalnom planu.Tomislav Marasović obilježio je vrijeme u kojem je djelovao pa njegova djela ostaju trajno dobro naše zemlje.
Sprovod Tomislava Marasovića održat će se na splitskom groblju Lovrinac, 18. 10. u 14 sati, a komemoracija u srijedu, 23. 10. u palači Milesi u 18 sati.