Javnost čeka odgovore na niz pitanja povezanih s trovanjem gaziranim pićima diljem Hrvatske, a na taj se problem u svojem uvodnom govoru na početku sjednice Vlade osvrnuo i premijer Andrej Plenković.
On je uoči sjednice objavio na društvenim mrežama da je primio čelnike nadležnih tijela koja provode sve propisane radnje u vezi s navodima o zdravstvenim poteškoćama prilikom konzumacije pića.
Plenković je o sastanku izvijestio i na početku sjednice Vlade te poručio: "Zamolio bih sve da se malo smiri situacija i ne širi panika. Osim slučaja u Rijeci ne vidimo bilo kakav drugi razlog ugroze stanovništva."
Na sastanku u Banskim dvorima bili su ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš, a Plenković je razgovarao i sa šefom HZJZ-a Krunoslavom Capakom, šefom Državnog inspektorata (DIRH) Andrijom Mikulićem, glavnim ravnateljem policije Nikolom Milinom te Andrejom Ledić, načelnicom Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić".
"Zasad je zabilježen jedan slučaj s težim posljedicama u Rijeci te se pacijentu pruža zdravstvena skrb. U velikom broju prijavljenih slučajeva pokazuje se da nije riječ o zdravstvenim poteškoćama zbog konzumacije pića", kazao je Plenković.
"Stoga nema mjesta panici. Nadležna tijela nastavit će djelovati koordinirano i analizirati sve uzorke, kao i okolnosti slučaja u Rijeci kako bi građani bili sigurni", poručio je premijer.
Pogledaj na Twitteru
"Uputio bih umirujuću poruku jer je to, po mom sudu, najvažnije. Samo je jedan slučaj zabilježen s težim posljedicama, a bilo ih je 34. To je slučaj u Rijeci i pacijentu se pruža odgovarajuća zdravstvena skrb. Svi su drugi pušteni kući. Nitko drugi nije ostao u bolničkim ustanovama. Analiziraju se sve okolnosti i uzorci kad je riječ o slučaju u Rijeci, koji se pokazuje jedinim ozbiljnim. Sve ovo drugo nema indikacija da bi se radilo o konzumiranju pića koje bi izazvalo poteškoću nalik na ovo u Rijeci. Zamolio bih sve da se smiri situacija i da se ne širi panika", kaže Plenković i dodaje: "Samo je jedan slučaj relevantan, poseban i drukčiji od drugih."
Odgovorio i roditeljima navijača
Kritike na premijerov račun uputili su javno jutros i predstavnici obitelji BBB-ovaca koji su već tri mjeseca pritvoreni u grčkim zatvorima nakon nereda u Ateni. Kritizirali su Plenkovića jer im ne odgovara na upite niti prima na sastanak, a pitaju se i na što je mislio kad je nedavno rekao da će uskoro stići dobre vijesti.
"Brigu roditelja i skrb razumijemo", istaknuo je Plenković i podsjetio da je država u aktivnoj ulozi te dodao da "uskoro znači uskoro": "U tijeku su određene aktivnosti na grčkoj strani koje će rezultirati, po mom dubokom uvjerenju, pozitivnim ishodom za hrvatske državljane. Molio bih za strpljenje. Uvijek se brinemo za hrvatske državljane, bilo da je to izvlačenje državljana iz Gaze, slučaj koji smo imali u Zambiji ili pak ova situacija."
Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila odluku o proračunskom okviru za razdoblje od 2024. do 2026. Na dnevnom je redu bio i Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu te projekcija za 2025. i 2026. godinu, kao i prateći prijedlog financijskih planova izvanproračunskih korisnika te prijedlog izmjena Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
"Ovo je naš osmi proračun. Socijalno je osjetljiv, društveno solidaran, nastavlja biti uporište za pomoć građanima i gospodarstvu, ali i za povećanje plaća te isplate umirovljenicima. Ovaj je proračun održiv i ambiciozan", istaknuo je Plenković.
Istaknuo je da u pogledu reformi proračun omogućava sredstva za nastavak obnove, nastavlja s reformskim naporima koji su sadržani u programu Vlade, nastavlja reformu obrazovanja i zdravstvenog sustava, provedbu demografskih mjera i obrambenih sposobnosti te ulaganja u području zelene i digitalne tranzicije.
"Nove projekcije rasta BDP-a iznose za 2024. 2,8 posto, za 2025. 2,7 posto te za 2026. 2,5 posto. Strateški prioritet i dalje je isti - smanjenje udjela javnog duga u BDP-u. Ove godine doći ćemo na 60,7 posto, a u sljedećoj godini se nadam da ćemo ići prema 58 posto, to će biti sjajan trend', rekao je premijer.
Detalje proračuna predstavila je glavna državna rizničarka Danijela Stepić s obzirom na to da ministar financija Marko Primorac, kako je rekao Plenković, ima nekih zdravstvenih problema.
''Iduću, 2024. godinu obilježit će nešto veći deficit, ali on je na općoj državi na 1,9 posto, daleko ispod referentne razine. 2025. nas vodi prema boljoj slici rezultata opće države", kazala je Stepić.
Ukupni prihodi državnog proračuna za 2024. godinu predlažu se u iznosu od 28,5 milijardi eura. U prijedlogu proračuna ukupni se prihodi projiciraju na 28,5 milijardi eura, a rashodi na 32,6 milijardi. Prihodi su u odnosu na plan za 2023. veći za tri posto, a rashodi su veći za 11,2 posto.
Realni gospodarski rast za 2024. godinu vlada projicira se na 2,8 posto, za 2025. 2,7, a za 2026. godinu 2,5 posto. Nakon udjela javnog duga u BDP-u od 60,7 posto u ovoj godini, Vlada očekuje da će taj udjel iduće godine dodatno pasti, na 58 posto BDP-a.
Proračunski manjak trebao bi biti ispod referentne razine od tri posto, a prema metodologiji ESA 2010., u 2024. trebao bi biti 1,9 posto BDP-a. Stopa inflacije trebala bi prema Vladinim projekcijama u 2024. iznositi 3,1 posto, a potom u 2025. 2,4 te u 2026. godini 2,2 posto.