Četvrtak je najčešće dan za redovnu sjednicu Vlade, no često je garniran i dodatnim događajima pa je premijer Andrej Plenković uoči okupljanja ministara sudjelovao na još nekoliko događaja o čemu je govorio i na početku sjednice Vlade.
Prva je na redu bila svečanost otvorenja Kongresnog centra na Hrvatskom vojnom učilištu ''Dr. Franjo Tuđman'' u društvu potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda te ministra obrane Marija Banožića.
Pogledaj na Twitteru
Pogledaj na Twitteru
Uoči sjednice Vlade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) svečano su potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte koji se financiraju iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), kao i ugovor za projekt ''Izgradnja i opremanje dionice Beli Manastir - granica Republike Mađarske Koridora VC''.
U okviru NPOO-a, potpisani su ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava – za projekte ''Elektrifikacija i ozelenjivanje sustava prihvata i otpremu zrakoplova te električno napajanje zrakoplova u Zračnoj luci Zadar'' i ''Novi putnički terminal (Trajektna luka Split)''.
Pogledaj na Twitteru
Plenković se pohvalio i susretom s glavnom tajnicom Vijeća Europe Marijom Pejčinović Burić.
''Razgovarali smo o daljnjim aktivnostima Vijeća nakon samita u Reykjaviku i jačanju suradnje s EU-om, u čemu doprinos daje i Hrvatska. Ujedinjeni smo oko zajedničkih vrijednosti i u pružanju podrške Ukrajini, koja brani slobodu i demokraciju'', poručio je Plenković.
Pogledaj na Twitteru
''Nema više gladne djece u hrvatskim školama''
Plenković se osvrnuo i na najnovije podatke o BDP-u kazavši: ''Pokazatelj je to brzine oporavka i rezultat rada naših radnika i gospodarstvenika, ali i potvrda Vladinih mjera.''
Primili smo na znanje izvješće o inflaciji, kazao je i opetovao: ''Važno je da svi akteri djeluju odgovorno i solidarno. Ne čini nam se prihvatljivim da se dižu troškovi i cijene bez odgovarajućeg rasta inputa.''
''Na taj način netko je u smislu vlastitih prihoda na strani onog tko je dobitnik, dok je najveći broj hrvatskih građana i potrošača u toj situaciji gubitnik'', upozorio je i dodao: ''Trebamo nastaviti s naporima za smanjenje inflacije na prihvatljivu razinu. Vidjeli smo da je inflacija na razini eurozone 5,3 posto i moramo učiniti dodatne napore da se taj postotak smanjuje.''
''Nema više gladne djece u hrvatskim školama'', ustvrdio je Plenković podsjetivši na besplatan obrok osnovnoškolcima uoči početka nove školske godine.
''Želim djeci, roditeljima, nastavnicima i svim suradnicima jedno poticajno okružje u novoj školskoj godini, puno veselja, znanja i igre, ali i novih faza u razvoju naših mladih'', poručio je premijer.
Na sjednici Vlade donijeta je i odluka o uspostavi hitne helikopterske službe u Splitu, Osijeku, Zagrebu i Rijeci, a Plenković je poručio: "To je velika nova kvaliteta za zaštitu pacijenata i za reakcije na najbrži mogući način, osobito tamo gdje je prometna povezanost do velikih bolničkih centara zahtjevnija i dugotrajnija.''
Što se tiče presude Europskog suda za ljuska prava u predmetu Slaven Kovačević, Plenković je kazao da su je primili na znanje: ''No, isto tako Republika Hrvatska će se nastaviti zauzimati za legitimno predstavljanje i jednakopravnost konstitutivnih naroda i ostalih u BiH.''
Tko su anonimni "stručnjaci iz Ministarstva" za koje javnost nema pojma tko su?
Vlada je u Sabor poslala i Konačni prijedlog zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
S obzirom na to da je povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan podržao Gongovu žalbu i zahtjev da Ministarstvo pravosuđa i uprave jasno i glasno kaže tko stoji iza novog Zakona o izbornim jedinicama, bilo je zanimljivo čuti hoće li Plenković reći koju na račun zakona koji je izazvao brojne kritike - i s obzirom na sadržaj i s obzirom na način na koji je prijedlog izrađen.
Plenković se na to nije osvrnuo, već je samo kazao kako je ideja da Zakon bude izglasan u Saboru do kraja rujna.
U parlamentu kritika teško da će manjkati, naime, Zakon su izradili anonimni "stručnjaci iz Ministarstva" za koje javnost nema pojma tko su pa je Gong zatražio od resornog ministra Ivana Malenice još krajem svibnja da odgovori tko stoji iza prijedloga novog modela izbornih jedinica i tko je bio u stručnoj radnoj skupini koja ga je razradila.
Iz Vlade su se na to oglušili, ali pitanje je što će učiniti nakon povjerenikova naloga, baš kao što je i pitanje kada će biti parlamentarni izbori. Iduće godine svakako, ne naziva se uzalud superizbornom jer osim njih 2024. na redu su i izbori za Europski parlament u lipnju te prvi krug predsjedničkih izbora krajem godine.
No, datum izbora zastupnika za Sabor i dalje je nepoznat premda mnogi smatraju da se predizborna kampanja već uvelike vrti. Plenković o njemu šuti, no donekle je možda znakovita izjava jednog od koalicijskih partnera.
Izbori - na koje će godišnje doba pasti izbor?
''Mislim da nije mudro da se parlamentarni izbori dogode poslije europskih izbora jer je tada turistička sezona, vjerojatno bi bila puno manja izlaznost. Mislim da je najbolje da ti izbori budu u rano ili kasno proljeće sljedeće godine'', smatra prvi čovjek HSLS-a Dario Hrebak.
Što se tiče mogućnosti ranijeg održavanja parlamentarnih izbora, predsjednik Republike Zoran Milanović rekao je da će svako odustajanje od uobičajenih rokova za izbore doživjeti kao prevaru i pita se je li razlog spominjanja ranijeg održavanja parlamentarnih izbora osobni interes premijera.
''Stvari su vrlo jednostavne - moj utjecaj na to kad će biti izbori je minimalan, kao i svakog predsjednika Republike. Međutim, moja dužnost je reći da ću svako odstupanje od nekih tvrdih rokova, koje smo već u ovoj zemlji praktički počeli živjeti i smatrati ih standardom, smatrati još jednom prevarom'', poručio je Milanović.