Predstavljen novi model nastave, pojedini učitelji su zgroženi: ''Skandalozno je da se u 21. stoljeću reže satnica Informatike za 50 posto''

Najesen počinje eksperiment, naime 50 škola imat će cjelodnevnu nastavu. ''Da maknemo s dnevnog reda potrebu instrukcija kod kuće, da povećamo i kvalitetu obiteljskog života'', objasnio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Nastava će biti podijeljena na dva dijela - redovitu nastavu i program potpore, gdje djeca rješavaju domaće zadaće i ponavljaju gradivo.

''Ako u određenom tjednu imaju teškoća u matematici, tada imaju mogućnost da potpora bude usmjerena cijeli tjedan prema matematici. U slučaju drugih područja potpora će biti usmjerena u drugom tjednu'', objasnio je posebni savjetnik resornog ministra i član stručne skupine Josip Burušić.

Drugi dio odnosi se na izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, učenik sam bira koje će to biti - od sporta preko umjetnosti do glazbe.

Pročitajte i ovo 50 škola eksperimentalno Od jeseni cjelodnevna škola: Pogledajte koji su novi predmeti uvedeni i do koliko će sati trajati nastava

Što sve donosi novi model?

Matematika i Hrvatski jezik će se pojačati, dodaje se još jedan sat.

Priroda i društvo u petom i šestom razredu postaje Prirodoslovlje te se uvode novi predmeti Društvo i zajednica i Praktične vještine, što bi bio predmet sličan nekadašnjem Domaćinstvu.

Svijet i ja novi je izborni predmet na koji će ići djeca koja ne pohađaju Vjeronauk kako se ne bi događalo da vrijeme provode na hodnicima i imaju ocjenu manje.

Bit će obvezan i drugi strani jezik. Informatika postaje Informacijske i digitalne kompetencije, i to kao obvezan predmet od prvog do osmog razreda.

Pročitajte i ovo Neće ulaziti u prosjek Kako je prošao prvi dan pisanja nacionalnog ispita za osnovnoškolce i hoće li to riješiti hiperinflaciju odlikaša? "Bit će važan pokazatelj"

Učitelji su skeptični

''Povećana je za sto posto postojeća satnica Informatike'', istaknuo je Burušić i objasnio: ''Dva sata dosad su imala obvezna samo dva razreda, sada će imati u svih osam razreda po jedan obvezni sat.''

Profesori koji će raditi na ovome dobit će dodatke na plaću, koji ukupno idu do 25 posto.

U Sindikatu hrvatskih učitelja su skeptični i kažu da tu ima još mnogo nepoznanica, upozorila je glavna tajnica Sindikata Ana Tuškan: ''Ne znamo kolika će zapravo biti opterećenja učenika i učitelja. Oni izjavljuju da to neće biti povećanje, no moramo vidjeti kakva će to biti točno satnica i hoće li ta uvećanja biti razmjerna uvećanjima koje Ministarstvo sada kaže da će biti dana.''

Pročitajte i ovo upad s mačetom Ravnatelji žele zaštitare: "Čeka nas američki scenarij - u školama detektori, na fakultetima odredi specijalne policije"

Bez dobre infrastrukture sve će ostati samo eksperiment

Temelj za ovu ideju je infrastruktura, a tu se situacija uvelike razlikuje od škole do škole. Primjer je i zagrebačka Osnovna škola ''Trnjanska''. U jednoj je smjeni, ali neće se prijaviti za ovaj eksperiment.

''Imamo nedostatak prostornog kapaciteta u blagovaonici. Ne možemo u blagovaonici osigurati ručak za sve učenike, stane ih samo 40-ak'', upozorila je ravnateljica Nada Šimić.

U Ministarstvu kažu da će se ići u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju škola, školskih dvorana. Plan je da cjelodnevna nastava bude u svim školama 2028. godine.

Ravnatelj Osnovne škole ''Jure Kaštelan'' Krešimir Supanc pozdravlja cjelodnevnu nastavu, ali ima stvari koje ga brinu: ''Hoće li to doista biti realizirano tijekom iduće četiri godine, ne znam. Iskreno, ja se bojim za velike sredine. Dakle, gradove Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, za koje se bojim da nemaju dostatne kapacitete da se to realizira u sljedeće četiri godine.''

Bez dobre infrastrukture ovo će ostati samo eksperiment. 

Pročitajte i ovo Završila u bolnici Učenici u Slavonskom Brodu pretukli djevojčicu: Škola nije prijavila slučaj policiji

Jedan dan u cjelodnevnoj nastavi na primjeru učenika od 1. do 4. razreda

Redovita nastava bila bi od osam sati, djeca bi imala i doručak. Uz pauze redovita nastava trajala bi do 12:40. Nakon toga djeca idu na ručak i odmor od 40 minuta.

Od 12:20 do 15 sati održavao bi se program potpore i potpomognutog učenja, gdje bi djeca pisala domaću zadaću ili, primjerice, utvrđivala neko gradivo koje im nije bilo jasno.

Poslije 15 sati ide drugi dio cjelodnevne nastave - izvannastavne aktivnosti, poput robotike ili nečeg drugog što je učenik odabrao, i izvanškolske aktivnosti, poput košarke, slikanja, zbora. Koliko će vremena dijete provesti u školi, ovisi o potrebama roditelja.

Satnica jednog predmeta prilično je problematična

No, ima i onih koji negoduju zbog satnice, a problem je vezan uz Informatiku, točnije predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Neki profesori se bune, kažu da je to rezanje satnice.

Naime, u ovom eksperimentu predmet će biti obvezan od 1. do 8. razreda, ali po jedan sat na tjedan, što je bitno drugačije od ovoga što imamo sada, a to je da je predmet obvezan samo u petom i šestom razredu po dva sata na tjedan.

''Skandalozno je da se u 21. stoljeću, kada govorimo o umjetnoj inteligenciji i sličnim pojmovima, reže satnicu Informatike za 50 posto'', istaknula je učiteljica i mentorica informatike u Osnovnoj školi ''Rapska'' Mirena Maljković u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Sanjom Višticom.

Smatra da je riječ o prikrivenom rezanju satnice kada komentira objašnjenja iz resornog Ministarstva te objašnjava: ''Informatika jest uvedena kao obvezna, a dosad su učenici imali priliku ići na Informatiku kao izborni predmet i u pravilu su svi učenici išli na taj izborni predmet, tako da se zapravo na ovaj način reže satnica na 50 posto.''

U jedan sat se, kaže, može odraditi jako malo: ''Nastava informatike je vrlo specifičan predmet. Ne možemo samo doći i nešto predavati jer je tu i stvar opreme, a i učenici moraju usvojiti neke osnovne vještine.''

''Jedan sat u praksi tjedno, ja uopće ne vidim kako bi bilo izvedivo'', napominje Maljković, a najavila je da će svoje negodovanje izraziti i fakulteti koji obrazuju učiteljski kadar vezano za informatiku: ''Svi žele reagirati jer smatraju da je ovo nestručno doneseno i da nisu konzultirani stručnjaci s fakulteta, kurikulum je srezan onako kao da je netko rezao škaricama, uopće se nije promišljalo o svemu.''

Prilika za popravni

Koncept bi bio dobar da se radi na pravi način, istaknula je Maljković: ''Da se ulaže u infrastrukturu, da se grade dodatni objekti i škole, ali način da se režu pojedini predmeti nije dobar način.''

Prilika za popravni ipak postoji, naime javni poziv za škole počeo je u srijedu, a s njime i javno savjetovanje te svi koji to žele mogu iznijeti svoja mišljenja u sljedećih 15 dana. Sve ovo je eksperimentalno, zasad ide samo u 50 škola i podložno je promjenama.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.