Predsjednik Zoran Milanović se na promociji polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" osvrnuo na uvođenje obaveznog vojnog roka.
"U Hrvatskoj se priča već mjesecima o obaveznom vojnom roku, mada hrvatski Ustav za to ostavlja vrlo malo prostora. Obavezno je služenje vojnog roka ukinuto zbog toga što se mali broj opredjeljivao za vojničko služenje vojnog roka, a svi su birali civilno služenje. Sada kada se dosta o tome govori, treba biti razuman i odgovoran. Imamo li za to mogućnosti?", rekao je.
"To je tema za razgovor na najvišoj i najodgovornijoj razini, da zaključimo možemo li mi to. I ako možemo, kako? Imamo li dovoljno vojnika, kakva nam je popuna profesionalnih vojnika, imamo li dovoljno dočasnika i gdje će ti ljudi otići kada dođu ročnici na nekoliko mjeseci da se osposobe. To su pitanja na koja treba dati jasne odgovore i onda donijeti odluku", dodao je predsjednik.
Odluka o obveznom služenju vojnog roka može se donijeti, upozorio je, samo "na najvišim i ustavnim tijelima koja su za to predviđena, a ne unutar nekakvih debatnih klubova".
"Na takva kapitalna pitanja odgovore moramo tražiti zajedničkim naporima, s više glava, s istom svrhom i ciljem, a to je obrana domovine – što je ključni zadatak Hrvatske vojske", poručio je.
Osvrnuo se i na aktualno stanje u Oružanim snagama.
"Mi gradimo svoju profesionalnu vojsku već godinama, od 2008. godine isključivo profesionalnu vojsku uz jedan mali broj onih koji se prijavljuju na dragovoljno vojno osposobljavanje. Neki od njih i odaberu vojnu profesiju. Ali, Hrvatskoj u ovom trenutku nedostaje 2500 dočasnika, bez čega vojske nema", istaknuo je.
"A to nije jedino bez čega vojske nema. Vojske nema ni bez vojnika i tu nam nedostaje 1500-2000 vojnika. Časnika imamo dovoljno. To je boljka i to je demografska rupa ili strukturna rupa s kojom su suočene sve zapadne vojske, svi naši saveznici. Nitko ne uspijeva popuniti vojsku u skladu s planovima i projekcijama onako kako bi trebalo biti", pojasnio je te ustvrdio da su ljudi preplašeni i da se boje zbog aktualnog stanja u svijetu i rata u Ukrajini te ih sve to tjera od vojnog poziva.
Najopasnije vrijeme od 1962. godine
Milanović je također rekao da je današnje vrijeme najopasnije od vremena kubanske krize iz 1962. godine.
"Samo što je ta kriza trajala 13 dana, a ova traje 23 mjeseca. U toj situaciji Hrvatska vojska i hrvatska politika, domovinska politika, moraju voditi računa prvenstveno o hrvatskim interesima i hrvatskoj sigurnosti. Naravno, svjesna da je dužna biti i lojalna i poštena prema svojim saveznicima, ali ne biti u poziciji da odgovaramo za tuđe odluke i poteze koji mogu biti dalekosežni i opasni", rekao je.
"Ne znamo kada će ta situacija završiti. Može završiti mirno, što želim i za što se zalažem koliko mogu, u nadi da će prevladati pravda, da će napadnuti biti zaštićen, da će napadač na kraju snositi veće posljedice", dodao je.
Na svečanosti je diplome primilo 130 polaznika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Kosova i Njemačke. Predsjednik Republike osobno je uručio diplome polaznicima Temeljne časničke škole i kadetima te prve časničke činove novim časnicima Oružanih snaga.
Čin poručnika ili poručnice dodijeljen je za 57 polaznika 23. naraštaja Temeljne časničke izobrazbe Časničke škole "Andrija Matijaš Pauk" i pet kandidata kadeta 16. i 17. naraštaja vojnih pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Polaznicima Visoke dočasničke škole i Intergranske zapovjedno stožerne škole diplome su uručili državni tajnik i izaslanik predsjednika Vlade te potpredsjednika Vlade i ministra obrane Branko Hrg, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta "Dr. Franjo Tuđman" general-bojnik Slaven Zdilar i načelnik Centra vojnih škola "Petar Zrinski" brigadir Damir Stručić.
Uz predsjednika Milanovića bili su savjetnik Predsjednika za obranu Ivica Olujić, savjetnik Predsjednika za nacionalnu sigurnost Dragan Lozančić, tajnik Vojnog ureda pukovnik Siniša Marić i pobočnik Predsjednika Republike brigadir Vlado Čulina.