Palijativna skrb

Koja su prava umirućih pacijenata? Slučaj mladog liječnika otvorio bolnu točku hrvatskog zdravstva

Ilustracija Foto: Getty Images
U Hrvatskoj mnogi nemaju dostojanstven život, a često ni dostojanstvenu smrt. Slučaj mladog liječnika pokazao je da iako za umiruće nema spasa od smrti premda ima spasa od boli, nema dovoljno onih koji jamče miran odlazak umjesto neopisive patnje.

U Hrvatskoj nije osigurana kontinuirana i dostupna palijativna skrb iako je ona zakonska obveza prema konvencijama Ujedinjenih naroda u kojima je istaknuto da je palijativna skrb osnovno ljudsko pravo.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), palijativna skrb je aktivna sveobuhvatna briga za bolesnike čija bolest ne reagira i usmjerena je na održavanje kvalitete života bolesnika do njihove smrti.

Palijativna skrb bavi se neizlječivim bolesnicima i to tako da brine o biološkom, psihološkom, socijalnom i duhovnom stanju bolesnika, a istodobno se vodi briga i za obitelj oboljelog. Palijativna skrb obuhvaća razdoblje od postavljanja dijagnoze neizlječive bolesti pa sve do žalovanja nakon smrti bolesnika.

A smrt bi trebala biti bezbolna kada je to moguće, na što ukazuju i Smjernice Ministarstva zdravstva za unaprjeđenje kvalitete palijativne skrbi u intenzivnoj medicini. 

Pravo na dostojanstvenu smrt

U Hrvatskoj je palijativna skrb i dalje najviše prepuštena entuzijazmu pojedinaca, javnost s njome nije dovoljno upoznata, a jedan od najvećih problema je nedostatak educiranoga stručnog osoblja – medicinskih sestara, liječnika, psihologa i drugih stručnjaka.

Pokazalo se to i ovih dana na slučaju Krešimira Crnogaće, specijalista ortopeda na Klinici za ortopediju KBC-a Zagreb, nakon kojega su uslijedila i brojna druga svjedočanstva. 

"Moj je Krešo trebao mirno zaspati, a nekoliko minuta prije smrti gledao joj je u oči i uznemirio se, prestrašio, bio je nemiran. Osjetio je kraj, a to se nije trebalo dogoditi. Trebao je samo zaspati, mirno zaklopiti oči i izdahnuti spokojan u mom naručju", napisala je antesteziologinja Sanja Ćosić, Krešimirova zaručnica u objavi nakon njegove smrti u kojoj je podsjetila na pravo na dostojanstvenu smrt.

Njega u Hrvatskoj mnogi ne dočekaju jer nedostaje hospicija i palijativnih kreveta te se umirući bolesnici često nalaze na odjelima za akutno zbrinjavanje, gdje ne mogu dobiti primjerenu skrb.

Pročitajte i ovo nedostatna palijativna skrb Mučni detalji oproštaja od majke: "To su bile scene gore od egzorcista. Umirala je od gladi i žeđi. Napisala je - želim umrijeti"

Od smrti nije bilo spasa. Od boli jest.

No, u Crnogaćinu slučaju problem čak nisu bili kreveti, već nešto drugo - možda jednostavnije, premda se za neke čini kompliciranije, a na što je upozorila Ćorić. Od smrti nije bilo spasa. Od boli jest.

"Ovo radim radi njega, radi svih naših umirućih pacijenata... i nas koji ćemo isto jednog dana umrijeti. Prestanite se bojati opioida u palijativi, prestanite uskraćivati milost mirne smrti palijativnim pacijentima. Budite liječnici i poštujte Hipokrata. Ne mučite bolesnika na samrtnoj postelji..." 

Krešimiru i mnogim bolesnicima od smrti nije bilo spasa. Od boli jest i ne radi se o eutanaziji što je posebna i prijeko potrebna tema za raspravu, a na što često upozoravaju stručnjaci.

No, Sanjina molba da mu se da veća doza morfija kako bi mu se ublažili bolovi nije uvažena, a iz Opće bolnice Šibensko–kninske županije poručeno je da je liječen sukladno pravilima struke.

Pročitajte i ovo ZDRAVSTVENA (NE)PISMENOST Upute o lijeku recept za glavobolju: ''Pa tko to razumije? Dobit ću proljev od ovoga''

''To što nekoga prestajemo liječiti ne znači da mu prestajemo pomagati''

No, uvid u Smjernice Ministarstva zdravstva za unaprjeđenje kvalitete palijativne skrbi u intenzivnoj medicini pruža dodatnu sliku.

''Mjere ublažavanja patnje usmjerene otklanjanju boli, uznemirenosti,
anksioznosti i/ili otežanog disanja, unatoč tome što mogu ubrzati smrt bolesnika u terminalnoj fazi, u skladu su s etičkim kodeksom i trenutnim zakonodavnim okvirom te se smatraju dobrom kliničkom praksom'', navodi se, između ostalog, u Smjernicama.

Također stoji i da je ''primjena lijekova (analgetici ili sedativi) u odgovarajućim dozama s osnovnim ciljem ublažavanja boli i patnje opravdana je i preporučuje se unatoč činjenici da može ubrzati smrt.''

Pročitajte i ovo "Oduzeto mi je dostojanstvo" Umrla žena (33) nakon što su liječnici odbacili njezine užasne simptome i optužili je da glumi bolest

Da je umiranje mladog ortopeda otvorilo jednu od najbolnijih točaka hrvatskog zdravstva – palijativnu zdravstvenu skrb, istaknula je i Hrvatska udruga bolničkih liječnika HUBOL. 

''Njome se rijetko tko sustavno bavi iako postoje ugovoreni palijativni kreveti u bolnicama. U stvarnosti skrb o palijativnim bolesnicima nije adekvatno organizirana, a zdravstveno osoblje uglavnom nije odgovarajuće educirano o načinima skrbi za palijativnog bolesnika. Pozivamo sve hrvatske zdravstvene ustanove, liječnike, medicinske sestre i tehničare i zdravstvenu administraciju da pokrenu uspostavljanje kvalitetne i dostupne palijativne skrbi'', poručili su iz HUBOL-a.

Na tragu je to upravo apela koji je poslala mlada anesteziologinja: ''Molim vas da prekinemo očajan krug neznanja i nebrige. To što nekoga prestajemo liječiti ne znači da mu prestajemo pomagati, da tu naša uloga prestaje.''