Nakon budućeg povjerenika Europske komisije Nevena Mimice i troje bivših premijera Franje Gregurića, Nikice Valentića i Jadranke Kosor, povodom skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Mislav Bago u posebnoj je emisiji na Dnevnik.hr-u ugostio i ministricu Vesnu Pusić.
>> 'Nazove li me premijer Milanović, ja to moram PRIJAVITI'
>> Bivši premijeri otkrili u kojeg aktualnog ministra imaju NAJVIŠE POVJERENJA! Iznenađeni?
Možemo li sada, četiri dana prije ulaska reći da je sve gotovo?
Ministrica misli da jest, no ne želi reći to sa stopostotnom sigurnošću. 'Bit će gotovo 30. lipnja u ponoć, ali sve što se pojavilo, a to je masa stvari u zadnji čas, a koje su mogle imati utjecaj na članstvo, sve smo riješili, odluke su donesene, u ovom trenu počinje sastanak na vrhu EU na kojem će se sve to potvrditi', rekla ministrica.
Pusić je ustvrdila da ćemo se u EU morati naučiti da ništa nije gotovo dok nije definitivno gotovo. 'Ovo je nešto na što ćemo se morati naviknuti u okviru europskih institucija - zlatno pravilo: nije gotovo dok nije gotovo. Uvijek se u zadnji čas može pojaviti netko od 27 drugih država članica s nekom idejom. Važna je potpuna koncentracija', dodala je ministrica vanjskih i europskih poslova.
'Nedolazak Angele Merkel nije pljuska Hrvatskoj'
Angela Merkel u nedjelju ne dolazi na proslavu ulaska Hrvatske u EU. Ministrica kaže kako taj potez ne vidi kao pljusku Hrvatskoj te ne vjeruje da se tu radi o slučaju Perković. 'Pozvali smo one koje smo pozvali, veselimo se onima koji će doći i svi su dobrodošli, ta proslava je u prvom redu za hrvatske građane', rekla je ministrica Pusić i dodala kako je ranije ovaj tjedan bila na sastanku ovaj na kojem je bio i njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle koji nam je čestitao na ulasku. 'Svi promatraju Hrvatsku kao dobar primjer, kao veliku vijest. Zašto u sebi nemamo tu snagu da se veselimo? Ajmo se veseliti barem dva dana, pa ćemo se poslije opet natezati', poručuje Pusić.
A što misli o cjelokupnom slučaju Perković i optužbama oporbe da mijenjaju zakon kako bi zaštiti jednu jedinu osobu. 'Ta cijela ideja da se nekim zakonom nekog konkretno štiti ili napada je pogrešan pristup, ja to ne vidim tako. Postoji jedna koncepcija da za zemlje članice uhidbeni nalog vrijedi od 2002. u okviru toga i u skladu s tim će se i Hrvatska smjestiti i mislim da ovakva jedna žučljiva rasprava koja ima veze s nečime s čime ne bi trebalo opterećivati hrvatsku sadašnjost treba riješiti u zakonskim direktivama. Kako bude dogovoreno u europskim okvirima tako se bude u Hrvatskoj primjenivalo', sigurna je ministrica Pusić.
'Mi ćemo u svakom slučaju funkcionirati unutar onoga što europski okviri nalažu, dođe li do sukoba s europskim okvirima to će se uskladiti, ništa neće funkcioniorati tako da bude na štetu Hrvatske', uvjerava ministrica vanjskih i europskih poslova.
Sad ili nikad?
'Da nismo ušli sad veliko je pitanje kad bismo i kako bi tada Hrvatska izgledala. Naš cilj je da procesom pristupanja dođemo do onoga što bi trebao biti cilj svake države, a to je da bude dobro posložena za svoje građane, da im bude korisna i upotrebljiva. Da je njima lakše jer postoje normalne i funcionirajuće institucije države', kaže ministrica.
Potpredsjednica Vlade Pusić rekla je kako bi ona bila sretna da je Hrvatska mogla 2004. godine ući u Uniju, no da sada ulazimo trezvenije pod okolnostima u kojima više nema tolikog oduševljenja o ujedinjenju Europe. Smatra da za Hrvatsku jako dobro da nas podržavaju susjedi iz regije.
'Na proslavu dolaze susjedi s Balkana, to je odlično i odlično je da žele našim putem ići. Za nas je funckioniranje država u okruženju kao normalnih država pitanje naše vlastite sigurnosti i stabilnosti i zato je apsolutno hrvatski interes da surađuje sa zemljama u regiji na njihovu putu prema usvajanju istih pravila koja vrijede i kod nas. To nam je i dodatna prednost u europskom kontekstu. Mi smo tu netko tko može imati značajnu pozitivnu ulogu obavljajući posao koji naš, ali i europski interes', kaže Pusić.
Vize za Tursku i Rusiju
Velik interes javnosti podigao se i oko uvođenja viza za goste iz Turske i Rusije. Ministrica kaže kako je to nešto što se moralo napraviti zbog prilagođavanja graničnom režimu.
'Da ne bi bilo zabune, to je nešto što imaju sve turističke zemlje članice EU. Nema izuzetaka i dolaze im gosti koji su im dolazili i ranije. Isto tako će biti i u Hrvatskoj. Prve godine će to biti šok. Mi smo u Rusiji otvorili 18 dodatnih viznih centara u kojima se dnevno izda oko 1000 viza. To je prilagođavanje graničnim pravilima i režimu jer smo sad teritorij EU. Sve što možemo i čujemo kao primjedbe dodatno pojednostavljujemo', objasnila je šefica diplomacije.
Kako ćemo koristiti novac iz fondova za bitne projekte?
Ministrica kaže kako nam je do 2020. godine nam raspolaganju 11,7 milijardi eura i smatra kako veći dio tog kolača mora otići na 4 ili 5 velikih projekata kao što su Pelješki most, navodnjavanje poljoprivrednih površine, željeznički koridor 10 od slovenske do srpske granice koji je zapravo dio prometne komunikacije Amsterdam-Teheran, energetski projekti... Smatra kako za te projekte treba uzeti polovinu predviđenog novca, a druga polovica bi trebala ići na projekte vezane za lokalnu samoupravu. Tako će manje novca ići na puno puno više projekata.
'Nije samo pitanje papirologije oko tih projekata nego u prvom redu i pameti, jasne koncepcije, mi smo tu pripremljeni što se tiče tijela koje će to koordinirati. To su sve stvari na kojima se već radi. Što se tiče projekta za lokalnu samoupravu to su projekti vezani uz infrastukturu - ceste, kanalizacije, ali i obrazovanje. Većina gradova i županija već zna napraviti takve projekte', dodaje Pusić.
Što se tiče Pelješkog mosta 18. kolovoza će biti obznanjeni rezultati predstudije isplativosti, do sada se pokazalo kako su to različite varijente mosta. ministrica kaže kako Bruxelles razumije taj problem, ali da ćemo svejedno morati argumentirano zastupati svoj stav i izboriti se. 'Nismo mi tu došli kao neko đače, sjeli u klupu pa će nam netko nešto dati ili neće', kaže Pusić. 'Moramo se priviknuti na tu činjenicu da smo jedna normalna odrasla europska zemlja manje veličine i ne trebamo se napuhavati kao da smo nešto što nismo, ali ne moramo se niti osjećati manje vrijednima i poklapati se ušima ako se netko ne slaže s nama, ako netko ima drugačije mišljenje', smatra šefica diplomacije.
A što sa sumnjičavim Nijemcima?
Što se tiče napisa u njemačkim medijima koji su zajedno s njemačkom javnošću sumnjičavi prema ovom proširenju europske unije Pusić smatra kako je to razumljivo jer se ranije događalo da je Njemačka morala izvlačiti one nove članice koje su zabrazdile stoga njemačka javnost s oprezom gleda na naše pristupanje, a političari vode računa o stavovima svoje javnosti jer ipak im se bliže izbori.
'Prve benefite vidjet ćemo već u ponoć s nedjelje na ponedjeljak'
'Prve benefite od ulaska u EU vidjet ćemo u ponoć s 30. na 1. kada će carinici nestati sa zapadnih granica, to je velika stvar za neke koji su svjedočili kakvi carinici mogu biti. Puno stvari će moći vidjeti tijekom sljedeće godine jer se ne sjećam da je Hrvatska ikada imala 12 milijardi eura za financiranje i to pod pravilima koja su dovoljno stroga da minimaliziraju mogućnost prijateljskih dogovora ili farbanja tunela tri puta', smatra Pusić i dodaje kako u ovim trenucima premijer Milanović sudjeluje na summitu na kojem se odlučuje o poticaju zapošljavanja mladih. 'Kvalificirat će države koje imaju veliku stopu nezaposlenosti među mladima, a to smo mi', kaže ministrica Pusić.
Gospodarski rast iduće godine
Ministrica smatra kako naša zemlja ekonomski ipak ide naprijed što pokazuje i analiza stručnjaka iz Europske komisije koja predviđa već iduće godine prve simptome oporavka te gospodarski rast. 'Tu je i transjadranski plinovod kod kojeg imamo velike šanse, nerealno bi bilo reći da nas to neće pogurati u rasta', smatra Pusić.
A da smo spremniji od bilo koje druge zemlje koja je iz istočne Europe ušla u EU, šefica diplomacije u to je sigurna. 'Spremniji smo, ne zato što smo mi tako genijalni nego zato što su nam visoko postavili ljestvicu, ali mislim da nam je to koristilo', vjeruje ministrica Vesna Pusić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook