Azbest uzrokuje teške bolesti poput raka, s vrlo niskim stopama preživljavanja. Eurostatovi podaci pokazuju da u Hrvatskoj prosječna uporaba azbesta po stambenom objektu iznosi 63 kilograma.
Iz Dalmatinske zagore ekipi Poziva Dnevnika Nove TV javili su se zabrinuti građani koji kažu kako je na jednoj lokaciji nadomak grada doslovno groblje azbestnih ploča.
This browser does not support the video element.
Koje tajne krije napuštena vojarna Trbounje nadomak Drniša, zašto godinama nitko ništa ne radi u vezi sa zbrinjavanjem azbestnih ploča te tko je aktualni vlasnik cijelog kompleksa? Sve te detalje tragom Videopoziva na teren je otišla istražiti reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Jurišić.
This browser does not support the video element.
"Tih 18 hangara, sve je to porušeno i sad imamo situaciju da se ternita, kako mi to lokalno zovemo, odnosno azbestni pokrovni materijal krši i lomi uslijed utjecaja atmosferilija", ispričao je Josip Matić iz Trbounja.
"Ovo je stvarno ekološka katastrofa, polomljeno, tone i tone azbesta, u stadiju da se mrvi, da se vjetrom raznosi do grada Drniša i obližnjih naselja", dodao je mještanin.
Odlaskom vojske iz donjeg dijela vojarne u Trbounju nadomak Drniša vrijeme kao da je stalo. Umjesto vojne opreme u hangarima koji nisu srušeni nalaze se bale sijena. Šaka je to u oko za mještane, ali i za turiste.
"Bila sam ondje s kćeri i samo smo stale i rekle - kakvo je ovo mjesto? Baš tužno. Tužno jer postoji oprema, to se može i treba sanirati. Takvim stvarima ovdje nije mjesto", ispričala je travel blogerica Yentl Jehoul iz Belgije.
Stranci ovaj kraj ne biraju samo za godišnji odmor već i za život.
"Oni se vole malo zavući sa strane ceste i prošetati neistraženim područjem. Kad ovo vide, pitaju nas lokalno stanovništvo je li moguće da je ovdje na nekoliko kilometara od Nacionalnog parka Krka ovakav deponij azbesta? Mi im stvarno nemamo što reći. Nama je neugodno", dodao je mještanin.
Porušeni hangari s razbijenim azbestnim pločama nalaze se 900-tinjak metara od prvih kuća, kilometar i pol od rijeke Čikole, osam kilometara od grada Drniša.
"Vjetar to raznosi okolo. I sad zamislite situaciju, čovjek tu ima svoj vrt u selu i misli da jede zdravo, a ustvari se truje i dobit će rak, a neće znati od čega je dobio rak", naglasio je Matić.
Koliko je i kada azbest opasan, ekipa Poziva pitala je stručnjake.
"Najopasniji je kad udišemo azbestna vlakna i tada se javljaju i akutne posljedice, u smislu iritacije, nadražaja dišnih puteva, kašlja, može biti i iritacija kože i sluznice očiju, nosi i usta, ali ono što je najvažnije - kronični odgođeni učinci na zdravlje čak i nakon više od 20 godina, u smislu zloćudnih bolesti, na razini prvenstveno dišnog sustava, ali i izvan njega, poput raka grkljana i ostalo", objasnila je voditeljica Odjela za procjenu rizika NZJZ-a Andrija Štampar Matijana Jergović.
Prvi čovjek grada Drniša kaže da to nisu jedini zapušteni objekti u tom kraju. "Još uvijek nisu dostupne ni lokalnoj zajednici, ali mislim da nisu dostupne ni Ministarstvu državne imovine, danas Ministarstvu graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, jer nad njima ingerenciju ima MORH", kazao je gradonačelnik i saborski zastupnik HDZ-a Josip Begonja.
MORH ističe kako je još 2011. godine rekao zbogom toj vojarni i predao je u ruke Agenciji za upravljanje državnom imovinom.
"Ja smatram da je uvijek kriva država kad ne vodi računa o svome vlasništvu", dodao je Matić.
"Mislim da odgovor zašto je to tako treba uvijek tražiti kod vlasnika", rekao je Begonja.
Dodao je da bi Grad preuzeo područje bivše vojarne, ali s oko tri milijuna eura u gradskoj blagajni ne znaju kako sanirati cijelo područje na kojem potencijalno vide gospodarsku zonu.
"Da nama nešto je ili nije isplativo, pogotovo ako je riječ o gospodarskom subjektu, svakako da je isplativo jer ono nosi radna mjesta sa sobom", istaknuo je.
Put do radnih mjesta u ovom slučaju popločan je azbestom, čija je uporaba zabranjena u Hrvatskoj, kao i cijeloj Europskoj uniji.
"Sanacija što hitnije, da umanjimo štetu koja je dosad već nastala, i da je zaustavimo da se dalje ta šteta nanosi prirodi i ljudima koji žive tu", rekao je mještanin.
"Ovo se nije smjelo dopustiti. Ovo je moglo biti i dalje u nekoj funkciji, mogle su biti neke humanitarne udruge tu, prostor je bio fantastičan. Moglo je tu biti malo igralište, bilo što što se moglo normalno iskoristiti. I nije mi jasno da se to tako može zapustiti", rekao je Matić.
Sanacija azbesta
Reporter Dnevnika Nove TV Domagoj Mikić razgovarao je s državnom tajnicom za državnu imovinu resornog ministarstva Sanjom Bošnjak te ju je pitao je li ovo pravi način na koji se država brine o vlastitoj imovini.
This browser does not support the video element.
"Ne bih rekla je li ovo pravi način, ali moramo znati da u Ministarstvu zaduženom za državnu imovinu imamo više od 30.000 različitih nekretnina u različitim oblicima, a što se tiče vojne imovine, njih je oko 500. Uvijek vlasnik treba sanirati, država je vlasnik i država to treba i hoće sanirati. Fond za zaštitu okoliša svake godine daje mogućnost za saniranje različitih nelegalnih odlagališta otpada, pa vjerojatno i za azbest", odgovorila je.
Na pitanje jesu li radili plan sanacije, Bošnjak je rekla da zasad nisu. "Rekla bih da, prema novom Zakonu o upravljanju nekretninama i pokretninama za državnu imovinu, ovo područje pripada Šibensko-kninskoj županiji i ona će biti nadležna. To ne znači da smo mi prebacili lopticu šibensko-kninskom županu da on treba sada rješavati problem države - nikako. Zajedničkim snagama i lokalna samouprava i država mogu ovakvu vrstu nekretnina kao što su vojne nekretnine privesti svrsi", dodala je.
Mikić je naglasio da 13 godina nitko nije tamo ništa napravio, ljudi imaju i bale sijena pokraj. Pitao je Bošnjak obilazi li netko iz Ministarstva te objekte.
"Nas ima 60-ak u Upravi za nekretnine i imamo dvije osobe u Splitu koje su zadužene za čitavo područje Dalmacije. Raspolaganje nekretninama uvijek ide na zahtjev stranke, neovisno o tome želi li stranka kupiti nekretninu, želi li je u zakup ili bilo koji oblik raspolaganja", odgovorila je i kazala da tu nekretninu nitko nije tražio.
"Bilo bi dobro da ste otišli 10-ak kilometara dalje u Šibenik u vojarnu Minerska, koja je poznata po tome što se snimao tamo film 'Kako je počeo rat na mom otoku', koja je izuzetno lijepo privedena svojoj svrsi. Tu je nekretninu država, Ministarstvo darovalo javnoj ustanovi za zaštićene dijelove prirode, koja je tamo napravila interpretacijski centar za prirodu", nastavila je.
U slučaju da jedinica lokalne samouprave želi preuzeti vojarnu, Ministarstvo će je darovati, a država će to sanirati zajedno s lokalnom upravom ili županijom, kazala je Bošnjak i zaključila: "Uvijek je vlasnik taj koji treba voditi računa o svojoj nekretnini, pa bila to država ili privatni vlasnik."
Svoju priču možete poslati i preko Facebook stranice ili web-forme, na mail poziv@novatv.hr te na WhatsApp i Viber na broj redakcije 095 2911 911.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.