U Hrvatskoj se, izgleda, najviše zarađuje upravo na kruhu. Dok potrošači plaćaju vrtoglavu cijenu, gotovo 40 posto od prodane štruce kruha odlazi u ruke trgovaca. Dnevnik Nove TV provjerio je ima li za takvu praksu i tržišnog opravdanja.
Zrno po zrno - pogača, a euro po euro - kruh. Cijena kruha prije dvije godine se udvostručila - i tako uglavnom ostala.
"Pa skupo je dosta, kako ne bi bilo skupo. Mi jadni tu smo osiromašeni skroz otkad je euro došao, katastrofa", rekla je Ljubica iz Zagreba.
"Evo, ja sam kupila lugarski za 1,85. Puno je, ali mi tu ne možemo ništa učiniti", rekla je Zagrepčanka.
Na kruhu i pekarskim proizvodima trgovci najviše zarađuju. Marža je gotovo 40 posto, pa je pitanje bi li s nižim maržama i kruh bio jeftiniji?
"Na visinu marži utječu odluke trgovačkih lanaca i politike njihova poslovanja. Zašto su pekarski proizvodi pa slatkiši s najvišim maržama, to bi trebalo pitati trgovinu", rekla je Nada Barišić iz Žitozajednice.
Trgovci kažu da je to opravdano.
"Marža nije zarada, to ljudi često brkaju. Iz marže svatko tko radi u trgovini mora isplatiti plaće, energiju, financirati razvoj, platiti porez državi i sve ono što ide iz normalnog poslovanja", rekao je predsjednik HUP - Udruge trgovine Martin Evačić.
Ulogu ima i nabavna cijena, ali i kruh koji se baci, oko 15 % dnevno. Do jeftinijeg kruha ipak je moguće.
"Moja kalkulacija je pokazala da i s 30 posto trgovačke marže, taj tip kruha, znači od 700 g, može biti debelo ispod eura", rekao je poljoprivredni konzultant Ivan Malić.
U njegovoj računici to izgleda tako da cijena sirovine po štruci, po tržišnim cijenama iznosi 20 centi. Amortizacija strojeva iznosi četiri, a trošak rada 16 centi. Trošak energije i logistike okvirno je 20 centi. Tu su i profiti - za trgovca 18, a za pekara 10 centi po štruci. Uz ostale troškove i PDV - cijena jedan euro.
"Ako je ona i iznad eura, onda netko u tom lancu, pitanje je pekar ili trgovački lanac koji prodaje, uzima marže koje nisu uobičajene i iskorištava svoju poziciju. To su neki procesi koje tržište rješava. Vi uvijek možete poći kupiti kruh na drugo mjesto gdje je jeftinije", rekao je Malić.
Sirovina dugo pada, a pada i pšenica, a cijene zasad ostaju iste.
"Cijene kruha zasad, kako gledamo, cijene nemaju osnovu rasti, one su takve kakve jesu, visoke su. Cijene sve ostale hrane su visoke i bojim se da je vrijeme jeftine hrane iza nas", rekla je Barišić.
Pa ćemo na policama i dalje imati ono što smo - spremni platiti.