Unatoč vlastitom potencijalu, voće nerijetko uvozimo. Provjerili smo čini li država dovoljno da se takvi trendovi preokrenu
Za desetak dana jabuke proizvođača Ivana Andrišića bit će spremne za berbu, no previše kiše već mu je odnijelo 40 posto uroda. Ipak, gubitak će ublažiti posebna potpora Ministarstva poljoprivrede od ukupno 20 milijuna kuna.
"Neće to biti spektakularno, ali će pokriti jedan dio troškova koje smo imali jer je ova godina bila zahtjevna", kaže Andrišić.
U pet godina Hrvatska je izgubila 24 posto voćnjaka. Problem su nedostatna infrastruktura, uvoz i manjak radnika.
"Slabo, dosta slaba je i prodaja nekad. Kad ima, dovezu ovdje svakakve robe i onda po nižim cijenama prodaju pa teže ide prodaja", kaže Stjepan Pap, proizvođač bresaka.
Samo prošle godine uvezli smo voća vrijednog 187 milijuna eura. Trend je nastavljen i u ovoj godini. Uz razumljiv uvoz banana i agruma, stiglo je i 6 tisuća tona inozemnih jabuka i krušaka.
Velika ponuda, ali mala potražnja
"Ponuda je velika, a potražnja mala. Slavonija je ove godine jako dobro rodila, a evo, ja ne znam odakle oni na moru, odakle oni to nabavljaju", pita se Stevo Križanović, proizvođač nektarina i šljiva.
Slavonci proizvode većinu hrvatskog voća, no ostatak zemlje ga ne kupuje. Zbog nereda na tržištu, Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je Akcijski plan, koji pojašnjava Boris Puškar iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.
"Prvo, izgradnja rahsladnog prostora, druga točka je povezivanje proizvođača i treća su točka nacionalne oznake po kojima bi se mogla utvrditi sljedivost potrošačima", kaže Puškar.
Do 2023. godine diljem zemlje izgradilo bi se 20 hladnjača, sedam skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara. U pripremi su i novi pravilnici.
"Najbitnija je stvar da se udružimo, nakon toga možemo nastupiti na tržištu. Kad bismo svu robu postavili u hladnjače, dobili bismo veću cijenu, išli bi direkt kod kupaca, tako da bi nam puno značilo", kaže Andrišić.
Svoje imanje u Satnici kraj Valpova Andrišić planira dodatno širiti, a ostvari li se obećano, voćarstvo bi moglo postati najprofitabilnija poljoprivredna grana.
O situaciji u kojoj se nalaze proizvođači reporterka Dnevnika Nove TV Marina Bešić Đukarić razgovarala je s mladim proizvođačem jabuka Mislavom Kolićem.
Može li voćarstvo zadržati mlade na selu i otvoriti nova radna mjesta?
Da, voćarstvo je visoko radna kultura. mi imamo trenutno pet stalno zaposlenih, a do kraja rujna bit će još jedan. Prelaskom na mjeru četiri - jedan - jedan zaposlit ćemo još dva stalno zaposlena, plus sezonci.
Nije lako proći na natječaju, koji vam je ovo put bio?
Četvrti, bilo je strašno puno papirologije, negdje zapnete pa biste odustali pa dizanje samopouzdanja u smislu proći ću, moram proći.
Što država još može napraviti da pomogne mladim ljudima poput vas? Spominju se nove mjere poput 20 milijuna kuna za proizvođače jabuka.
Treba izgraditi hladnjače da se jabuke mogu smjestiti. Akcijski plan je krenuo no hladnjače se trebaju raditi tamo gdje su proizvođači, a ne da se treća strana uplete, i to i da se hladnjače rade tamo gdje neće funkcionirati. Ako ovdje ima proizvodnja jabuka od 5 tisuća tona, onda se tu i treba raditi. Jarmina je poznata po proizvodnji jabuka, u susjednom selu ima još jedan veliki proizvođač i mi ćemo malu hladnjaču koju smo dobili napuniti bez ikakvih problema.
Ako je mala, ubrzo će postati i tijesna?
Tako je, zato smo dali prijedlog da nam se napravi ona od 5 tisuća tona, jer je ovo ipak voćarski kraj i znamo da ćemo to financijski opravdati nakon pet godina.
Hoće li vam pomoći dodatnih 20 milijuna kuna potpore za proizvođače jabuke?
Dobrodošli su, no pomoći će samo ako ministarstvo koje bude dijelilo te novce izađe na teren i pregleda nasade jer ih je puno napušteno, trebaju dobiti proizvođači koji rade. Treba ići da ono što je vidljivo bude i potpomognuto.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr