Nacionalni park Plitvička jezera jedan je od najprepoznatljivijih i najposjećenijih destinacija u Hrvatskoj te svake godine obara rekorde u posjećenosti. O njemu pišu i brojni strani mediji: primjerice, Business Insider uvrstio je Plitvička jezera na popis 27 nevjerojatnih prirodnih čuda na koje je moguće naići lutajući Europom.
No, rekordi sa sobom nose i tamnu stranu - zbog (pre)velikog porasta broja posjetitelja UNESCO je već nekoliko puta upozoravao na povećano zagađenje, što osjetljivi ekosustav neće moći podnijeti. Prošlog su ljeta iz te svjetske organizacije uputili i upozorenje da bi Plitvička jezera, ne popravi li se stanje, mogla biti uvrštena na popis ugrožene svjetske baštine.
Sad već bivši ministar zaštite okoliša iz kvote Mosta Slaven Dobrović u ožujku ove godine objavio je pak kako UNESCO neće u 2017. povući taj potez, ali i da su Hrvatskoj poslali prilično detaljan popis preporuka za mjere koje treba poduzeti.
U međuvremenu je (u lipnju ove godine) na Plitvičkim jezerima počeo i prosvjed braniteljskih udruga, i to zbog apartmanizacije i protiv devastacije tog područja. "Pod krinkom gospodarskog razvoja i domaćeg stanovništva, prostornim planom omogućena je divljačka apartmanizacija u režiji nekolicine vanjskih investitora koji ne prežu ni pred čim", isticali su prosvjednici.
Oglasila se tada i Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature), koja je pozvala Vladu da riješi probleme prekomjerne izgradnje koja ugrožava sedrene slapove te prekomjernih turističkih posjeta u Nacionalnom parku Plitvičkim jezerima te poručila: "U izvješću UNESCO-ove misije iz veljače ove godine izražena je zabrinutost zbog neodrživog proširenja turističkog sadržaja, ali i prekomjernog broja posjetitelja u parku. Zbog toga će članovi misije na 42. sjednici iduće godine preporučiti Odboru Svjetske baštine da razmotri upis Nacionalnog parka Plitvičkih jezera na Listu svjetske baštine u opasnosti", stoji u priopćenju WWF-a.
Prestalo objavljivanje podataka o posjećenosti: slučajno ili ne?
Iako je do 2016. godine broj posjetitelja Nacionalnog parka bio objavljivan na web-stranicama NP-a, kao i datum kad bi u park stigao milijunti posjetitelj, uslijedio je prilično dramatičan obrat te je do tih brojki postalo puno teže doći, vjerojatno zbog ovih upozorenja koja su pristizala. Ipak, uspjeli smo putem biltena Ministarstva turizma "Turizam u brojkama" saznati koliko je točno ljudi posjetilo Plitvička jezera u 2015. i 2016., a dobili smo i podatke o broju prodanih ulaznica do 31. srpnja 2017.
Godine 2015. NP Plitvička jezera posjetila su ukupno 1,357.304 turista, a u 2016. taj je broj porastao za 5,3 posto te je Plitvicama prošlo nevjerojatnih 1,429.228 turista! Ako se uzme u obzir da je 2015. godine do 31. srpnja prodano ukupno nešto više od 699.000 ulaznica, a da je ove godine do istog datuma prodano njih čak 922.447, nije teško zaključiti da će se porast nastaviti i ove godine.
Portal DNEVNIK.hr već je u nekoliko navrata pisao o komunalnim problemima koje zbog velikog broja turista i nabujale apartmanizacije imaju stanovnici tog područja, ali ponajviše sam nacionalni park, odnosno njegov ekosustav.
Rak-rana tog područja neuređeni je sustav za odvodnju otpadnih i sanitarnih voda te se one izlijevaju u vrtače na rubnim dijelovima naselja koje neposredno graniče s parkom, a budući da je riječ o poroznom terenu, te se vode u određenim okolnostima (veliki priljev, povoljne hidrometeorološke prilike) prelijevaju i u sam sustav jezera.
Sporazum o rješavanju problema s odvodnjom potpisan tek u svibnju 2017.
Tek u svibnju ove godine potpisan je sporazum između Hrvatskih voda, Nacionalnog parka Plitvička jezera i Općine Plitvička jezera. Tim se sporazumom "omogućava rješavanje dugogodišnjeg problema vodovoda i odvodnje na području Plitvičkih jezera. Sporazumom Nacionalni park Plitvička jezera predaje sustav vodoopskrbe i odvodnje općinskoj komunalnoj tvrtki Vodovod Korenica d.o.o. koja je sukladno odredbama Zakona o vodama nadležna za upravljanje sustavom te može izvršiti sanacije i unaprjeđenje sustava.
Sporazumom je predviđena rekonstrukcija i dogradnja vodnih građevina vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja otpadnih voda radi ispunjenja osnovnih tehničkih, tehnoloških i sanitarnih zahtjeva za ispravno pružanje vodnih usluga. Izgradnja i proširenje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda planira se provesti apliciranjem za dodjelu sredstava iz EU fondova. Trenutno se priprema dokumentacija potrebna za realizaciju projekta", navedeno je u odgovoru resornog ministarstva na naš upit. Projekt je vrijedan 300 miljuna kuna.
Dakle, budući da se tek priprema dokumentacija, izgledno je da će proći još jedna špica turističke sezone i najveća navala posjetitelja, a radovi neće otpočeti. Na ovaj su problem osebujnom akcijom nazvanom "Care, care koliko je sati?" upozorili i članovi udruge Zelene stope, koji su ukazali nikad veći "vodostaj" otvorene vrtače-septičke jame u selu Rastovača, u koju se izlijevaju fekalije iz svih plitvičkih hotela.
Desetljeća nemara ozbiljno ugrozila biser hrvatskog krša
"U znak protesta mi smo naše satove (a svi su namješteni na 12 sati i 5 minuta) povješali okolo navedene septičke jame iako unaprijed znamo da će ih 'car gospodar' ionako sve pobacati u bunar. Zacijelo ste svjesni da nam naš planet više ne oprašta greške i da cijela mitska Geja sada nama odbrojava vrijeme kao vrsti. Zvuči dramatično? Ne, odveć pristojno i umiveno – granicu tolerancije već smo prešli", priopćili su iz te udruge, čiji je član i naš suradnik Romeo Ibrišević. Kako izgleda situacija na licu mjesta možete pogledati u priloženom videu koji je Ibrišević tom prilikom snimio.
Ipak, ostaje pitanje zašto unatoč opetovanim ozbiljnim upozorenjima svjetskih instuticija koje se bave zaštitom prirode nije dosad poduzeto ništa da se na neki način ograniči broj dnevnih posjetitelja parka te pokuša barem donekle smanjiti negativan utjecaj koji tako veliki broj gostiju ima na ovaj krhki ekosustav. Jedno što je u zadnje vrijeme učinjeno jest da je Uprava NP-a ukinula - obiteljski tjedan, tijekom kojega su domaći gosti mogli po znatno pristupačnijoj cijeni posjetiti ovaj hrvatski biser. Koliko je to utjecalo na ukupan broj posjetitelja zorno pokazuju brojke o broju prodanih ulaznica.
Desetljeća nemara ozbiljno su ugrozila ovaj biser hrvatskog krša, a svjetski poznat sustav modrozelenih jezera i slapova sada mogu spasiti samo sredstva iz EU fondova i znatno "zelenije" koncipirani prostorni planovi okolnog područja, koji bi ograničili ili potpuno zaustavili apartmanizaciju. U suprotnom riskiramo postati generacija koja je uspjela "ubiti" Plitvička jezera. I ne pretjerujemo.