Premijer Andrej Plenković u srijedu je sudjelovao na 1. sjednici Vijeća za urbani razvoj u Karlovcu. Nakon toga je dao izjavu za javnost i, među ostalim, komentirao nove Vladine mjere koje će utjecati na stotine tisuća hrvatskih građana, ali i velike tvrtke.
Naime, Vlada priprema novi paket mjera za suzbijanje inflacije i smanjenje državne potrošnje, a koji bi javnosti trebao biti predstavljen u četvrtak.
Neke od novih mjera, koje bi trebale stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine, su dodatni porez na dobit od 50 posto na ekstra profit za velike tvrtke u Hrvatskoj, povećanje godišnjeg paušala po krevetu od 100 posto za male iznajmljivače te ukidanje poreza na mirovine.
Prvo novinarsko pitanje bilo je o novom guverneru HNB-a.
"To je mjesto na koje, po smislu posla i kvalifikacijama treba doći izrazito iskusna i kompetentna i stručna osoba. Gospodin Ante Žigman je prije svega ekonomist, počeo je svoju karijeru u HNB-u, radio je u poslovnim bankama i Ministarstvu finacija kao tajnik, a sada je dugi niz godina na čelu HANFA-e", objasnio je Plenković.
"Smatramo da on taj posao može dobro obavljati. Prvo smo kao stranka, a kasnije smo dobili i podršku naših koalicijskih partnera, odlučili upravo njega predložiti Hrvatskom saboru i vjerujemo da će mu dati povjerenje", dodao je.
"Brak ne bi trebao ograničavati aktivnost u javnom životu", komentirao je Plenković činjenicu da je supruga Ante Žigmana ministrica.
Presuda u slučaju MOL
Govoreći o arbitražnom postupku između Republike Hrvatske i MOL-a, premijer je čestitao Državnom odvjetništvu i odvjetničkoj kući Clifford Chance, koja je zastupala hrvatske interese, istaknuvši da je arbitražno vijeće odlučilo kako MOL ni na koji način nije oštećen u vezi s naknadama za eksploataciju istraživačkog polja.
"Što se tiče ranije arbitraže, država i Vlada koristi sve pravne lijekove koji su na raspolaganju jer je ta tema vezana i za međunarodno pravo i za europsko pravo i sve što se u tom setu nadležnosti nalazi, a promjena vlade u Mađarskoj otvorila je dijalog s Mađarskom", kaže Plenković i dodaje kako ta tema opterećuje odnos Hrvatske i Mađarske.
Objasnio je da je Hrvatska prije nekoliko godina ponudila cijenu za MOL-ove dionice u INA-i, ali oni to nisu prihvatili iako je, kaže Premijer, cijena bila dobra. Sada se razrješavaju ti odnosi te se Vlada sprema na dijalog s Mađarskom da se to što prije riješi.
Antiiflacijski paket
Na tom paketu Vlada dugo radi, naglasio je premijer i naveo da paket ima nekoliko strukturnih elemenata.
"Prvi element je proračunska disciplina da ne dođe do novih rashoda. Broj dva je da očekujemo od svih aktera da razumiju kontekst u kojem to radimo jer smo mi tu da smanjimo inflatorne pritiske koji su u posljednje vrijeme uzrokovani visokim cijenama energenata zbog rata na Bliskom istoku, ali i određenim unutarnjim čimbenicima na koje će Vlada djelovati", kaže Andrej Plenković.
Drugi kontekst na koji se to odnosi su, objasnio je, izmjene zakona, kao što je porez na dobit bruto marži i to prekomjernih. Rekao je da respektira dobit tvrtki, no da je analiza pokazala da su negdje odstupanja koja izlaze izvan onoga što bi bilo logično i normalno poslovanje uz odgovarajuću dobit.
Naglasio je da će biti promjena koje se tiču samostalne djelatnosti, koja se izrazito povećala tijekom godina, a gdje su porezno priznati rashodi od čak 85 posto.
"To onda dovodi u neravnopravan položaj one koji su nesamostalni djelatnici, imaju puno veća davanja, a sve u cilju jednostavnosti nevođenja poslovnih knjiga. Dogodilo nam se da smo time u jednom trenutku pomogli jer smo imali jako veliku nezaposlenost, ali smo sada u situaciji gdje je došlo do disbalansa i moramo napraviti razrede", rekao je.
Spomenuo je i povećanje paušala, odnsono donje granice u vezi kratkoročnog najma. Smatraju da je prenizak te da ga je potrebno povećati.
Jedna od mjera koja bi trebala doprinijeti nižoj inflaciji je i ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike.
Dodao je kako bi dobitnici paketa antiinflacijskih mjera trebali biti svi građani, kako bi se ublažio pritisak rasta cijena.
"Mislim da je u redu da animiramo jedan duh opće društvene solidarnosti u trenutcima kada je država stala uz građane i gospodarstvo i to u pet-šest nevjerojatnih, velikih, nezamislivih kriza koje su išle jedne za drugom", zaključio je i naglasio da država nije pasivna već konstantno stvara okvir da se očuva socijalna kohezija.