Glavne teme samita u Bruxellesu bile su daljnja potpora Ukrajini, naročito u dovoljnim količinama streljiva, konkurentnost europskog gospodarstva, posebice u odnosu na Sjedinjene Države i Kinu, te unutarnje tržište i pitanja energije i migracija.
Premijer Andrej Plenković na početku je naglasio da su još jednom pokazali privrženost i solidarnost Ukrajini u svim aspektima.
"Razgovarali smo i o temama ekonomskog upravljanja, konkurentnosti i energetske situacije, gdje sve ono što se protekle tri godine događa u kontekstu koronakrize, energetske krize, prehrambene krize, inflatornih pritisaka u biti zahtijeva veću koordinaciju ekonomskih politika država članica", naglasio je.
Što se tiče pitanja migracija, Plenković je rekao da je to tema koja jako opterećuje pojedine članice te će EK iz europskog proračuna pripremiti dodatna sredstva za države koje čuvaju vanjsku granicu Unije.
Jedna od tema bila je što se dogodilo s velikim bankama u Americi i Švicarskoj te je naglasio da je Europska unija nakon velike financijske krize 2008. naučila lekciju.
"Došlo je do reguliranja financijskog kapitalizma, napravili smo čitavu arhitekturu institucija koje su tu da bi kontrolirale bankarski sustav, radile na jačanju bankovne unije, a isto tako omogućili sve mehanizme kontrole kako ne bi došlo do nove destabilizacije", rekao je premijer.
Naglasio je da su europske banke, njih 2200, likvidne, dobro kapitalizirane i imaju jasan i čvrst sustav očuvanja depozita. Mehanizam je dobar, čitava arhitektura bolje je posložena nego prije 2008. i velike krize te su ojačani mehanizmi.
Na pitanje što bi Hrvatska napravila i bi li ispoštovala uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina da dođe u našu zemlju, naglasio je da njegov posjet nije realan te da ne vjeruje da će se Putin uskoro zaputiti u zemlje koje su članice Rimskog statuta, a Hrvatska je to već više od dvadeset godina.
Naglasio je da je donesen zakon o suradnji s kaznenim sudom te da bi odmah djelovala i hrvatska policija i sudovi.