Predstavnici Vlade i sindikata javnih i državnih službi u srijedu su dogovorili povećanje osnovice za plaće za šest posto od 1. listopada te još za dva posto od travnja 2023. godine.
Matija Kroflin, savjetnik sindikalnog pregovaračkog tima, kaže kako neto plaća ovisi o osobnim odbicima svake pojedine osobe. "Ovisi o tome gdje živi, je li obveznik plaćanja prireza, no ugrubo se može reći kako će porasti neto plaća biti za polovicu manji", rekao je.
Tako će se, primjerice, plaća prosvjetnog radnika s 20 godina staža koji sada zarađuje oko 7700 kuna nakon porasta od šest posto povećati za oko 400 kuna, odnosno 540 kuna godina nakon povećanja od dva posto sljedeće godine.
Predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Nada Lovrić navodi kako je prosječna plaća srednjoškolskog profesora s 20 godina staža 7400 kuna, pa će mu povećanje od šest posto donijeti 444 kune u neto iznosu, a profesor početnik s plaćom od 6200 kuna dobit će povećanje u iznosu od 372 kune.
Prosječna plaća spremačice s 30 godina staža, koja sad iznosi 4126 kuna, trebala bi porasti za 190 kuna, piše N1.
Osim porasta osnovice, Vlada i sindikati dogovorili su povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s 1500 na 1750 kuna te dara za dijete sa 600 na 754 kune.
Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Dražen Opalić ocjenjuje da su povećanja primanja za 240.000 državnih i javnih službenika korektna i održiva za državni proračun.
"Kada se gleda masa plaća i povećanje materijalnih prava, to na godišnjoj razini znači iznos veći od 3,7 milijardi kuna", poručio je za HRT.