Nije sigurno pokazivati mobitel u javnosti jer bi vam HRT-ov kontrolor mogao naplatiti RTV pristojbu.
"On bi vas mogao na cesti zaustaviti i tražiti da vidi, ako imate mobitel, plaćate li pristojbu", kaže odvjetnica Dijana Kladar. Moguće je dobiti i opomenu pred prekršajnu prijavu, kao gospođa Braut, zbog neplaćanja signala za svoj gadget HRT-u.
"Smatram nepoštenim da u sklopu toga moramo plaćati produkciju jedne određene televizijske kuće čiji sadržaj ne konzumiramo", naglašava Matilda Braut s Krka. "Moramo platiti. Dobiješ uplatnicu i platiš jer će ti sjesti na plaću", upozorava Maja Puškarić iz Lekenika.
HRT naglašava:
"Ističemo kako se iz RTV pristojbe čiji se iznos nije mijenjao više od deset godina - i to u uvjetima inflacije - ne financira samo HRT (radio, televizija i web) i javne usluge koje proizvodi, već i domaća audiovizualna kreativna industrija i ostali mediji."
A evo kome sve ide 80 kuna mjesečne pretplate:
HRT uzima 68 %, 11 % ide i za emitiranje, i za Hrvatsko društvo skladatelja, i za Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava, kao i za Udrugu za zaštitu fonogramskih prava, 4,5 % prepustili su Vijeću za elektroničke medije, Hrvatskom audiovizualnom centru i Fondu za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Neki građani svjedoče kako su im inkasatori pokušavali ući u stan. Neki ih nisu pustili.
"On će vrlo vjerojatno biti vrlo agresivan jer je od svoje kuće dobio nalog da uhvati što više ljudi", kaže Kladar. A ako im se ne daju osobni podaci, počinju protuustavne radnje - prepisivanje imena sa sandučića, ispitivanje susjeda i naprasne metode.
"Agent je kucao na vrata. Bio je baš agresivan, da se dijete uznemirilo i počelo vrištati i plakati, remeti se privatnost doma, što je Ustavom zabranjeno", ispričala je Ana Knežević iz Hrvatske udruge za prava potrošača.
Presudio je tako u više navrata i Visoki upravni sud.
Evo i navoda iz presude:
"Izričaj odredbi HRT-a dopušta interpretaciju da bi ovlaštena osoba HRT-a mogla bez ikakvih ograničenja ulaziti u domove građana radi utvrđivanja činjenica posjeda prijamnika, dakle propisati prava i obveze za koje nema zakonske ovlasti, a koje normiranje bi bilo protivno drugim propisima više pravne snage ili kojim bi bila kršena neka druga ustavna i zakonska prava.
Provedba ovlasti HRT-a i kontrole ne smiju biti takve da oduzimaju ili ograničavaju druga prava obveznika pristojbe (prava na privatnost, prava na nepovredivost doma)."
Odvjetnica Dijana Kladar kaže kako će u Hrvatskoj većina ljudi platiti.
"Jer nema vremena, ne da mu se, kao i ovi prosvjedi - svuda u Europi postoji, kod nas ne postoji. Mi smo nekako malo drugačiji, mi se ne volimo tužiti i mi ćemo radije platiti, tako smo odgojeni, a u drugim zemljama će se tužiti i onda se nešto i događa."
A za one koji se žele tužiti i koji baš ne žele platiti, HRT nema dugoročne mehanizme prisile.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.