Dva mjeseca do žetve, a Europa puna pšenice. Kišom okupana hrvatska žitnica. Vremenske prilike idu joj na ruku, ali ne i stanje na tržištu.
"Trenutačna cijena pšenice je dosta zabrinjavajuća za nas proizvođače jer je puno manja od one što smo očekivali", rekao je Tomislav Lovoković, ratar.
Domaća pšenica zrije u vrijeme dok Europu preplavljuje uvozna ukrajinska. Količine su nezamislive.
"Hrvatskoj treba 40 rekordnih godina da bi samo jednu godinu ukrajinske pšenice stigla po količini", rekao je Lovoković. Poljska, Mađarska, Slovačka, Rumunjska i Bugarska su na nogama. Dio zemalja uveo je zabranu uvoza. Pomoć traže i hrvatski ratari.
"Nadam se da država nas prati, jer ako te niske cijene budu oko otkupa onda stvarno smo u minusu", rekao je Atila Szabo, ratar.
Bruxelles najavljuje još 100 milijuna eura pomoći. Na ministarskom vijeću intervenciju će tražiti i hrvatska ministrica poljoprivrede.
"Stoga ćemo mi izložiti određene prijedloge kojima je cilj da Europska unija i zajednička poljoprivredna politika imaju brže i konkretnije odgovore na krizu, naravno, založit ćemo se za dodatne kompenzacije ratarskom sektoru", rekla je Marija Vučković, ministrica poljoprivrede.
Ukrajinska pšenica u Europu stiže umjesto u Afriku i na Bliski istok, kamo nije mogla zbog logističkih prepreka. Carina nema jer Zapad pomaže ratom pogođenoj zemlji, ali odmaže vlastitim ratarima.
"Ja imam neke prijatelje koji žive u Ukrajini, kaže tamo u Odessi da je pšenica tamo oko 170 eura", rekao je Szabo.
Kilogram pšenice u Hrvatskoj trenutačno je kunu i 35 lipa, odnosno oko 180 eura po toni. Nakon rasta ulaznih troškova, to je ispod granice isplativosti.
"Gnojivo je došlo po cijeni četverostrukoj nego što je bilo prethodne godine", rekao je Branko Grabić, ratar. Uvoz iz Ukrajine Hrvatska neće zabraniti jer to nije u skladu s politikom Europske unije.
"Najgori scenarij da ne možemo opravdati svoja uložena sredstva koja smo uložili na kraju s vršidbom", rekao je Tomislav Lovoković, ratar.
Nova žetva kreće za dva mjeseca. Pšenice će biti još više. Po kojoj cijeni, ostaje neizvjesno.
Iz Slavonije u Dnevnik Nove TV javila se reporterka Marina Bešić Đukarić. Naglasila je da je ministrica Vučković poslijepodne otputovala u Luksemburg na Vijeće ministara gdje će se raspravljati o rješenjima oko trenutne krize.
Također je naglasila da potrošači očekuju da ako je pala cijena pšenice da jeftinije plaćaju proizvode. Iako je brašno pojeftinilo, primjerice cijena pekarskih proizvoda nije. Tako da potrošači u svemu to dobivaju najmanji dio kolača.
Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore naglasio je da su prije sedam dana razgovarali s ministricom te ukazali na probleme oko ukrajinske pšenice.
"Hrvatskoj se cijena pšenice prepolovila, tržišno se dobivalo više od 300 eura po toni, a sada 180 eura. Ova cijena u Hrvatskoj je najniža u Europi i neće pokriti troškove, tako da ratari ako ostane ovakva situacija imat će itekako velike troškove u proizvodnji pšenice", naglasio je.
Na upit da iz Bruxellesa stiže 100 milijuna eura pomoći Istočnoj Europi naglasio je da to ne može pomoći niti jednoj državi.
"Ako je to jedina pomoć od te pomoći, poljoprivredni proizvođači neće dobiti ništa na milijune hektara, do 10 eura po hektaru", rekao je.
Po njemu je rješenje u zajedničkoj poljoprivrednoj politici.
"Za sada imamo dva stupa, mora se uvesti treći stup i na neki način tržišno poslovanje, i u slučaju uvoza robe koja remeti cijene treba aktivirati taj treći stup koji će pokriti cijene zbog uvoza nekonkurentne robe", naglasio je.
Što se tiče potrošača, nada se da će i oni osjetiti pad: "Ali sve se nešto čudno događa, pekari tvrde da je cijena energije ekstremno visoka, mi držimo da nije točna računica, iza srpnja se nadamo da će cijene značajnije ići dolje", poručio je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.